Važeći pasoš nije dovoljan za ulazak u Hrvatsku. Provjerite pravila boravka u Schengenu, potrebne dokumente i iznose sredstava za putovanje.
Hrvatske granične službe tokom 2025. godine evidentirale su 4.110 odbijanja ulaska državljanima Bosne i Hercegovine, prema podacima Eurostata. Gotovo svi slučajevi zabilježeni su na kopnenim graničnim prijelazima, a razlozi mogu biti različiti – od iskorištenog dozvoljenog boravka do neispunjavanja drugih uslova za ulazak u schengenski prostor.
Građani BiH s biometrijskim pasošima od 2010. godine mogu bez vize putovati u zemlje Schengena radi kratkotrajnog boravka. Međutim, oslobađanje od vizne obaveze ne znači i bezuslovno pravo ulaska jer putnici moraju ispunjavati propisane uslove, prenosi Fokus.
Prema podacima navedenim u izvještaju, tokom 2024. godine u Evropskoj uniji evidentirano je 5.070 odbijanja ulaska državljanima BiH, što je 26 posto više nego godinu ranije. Pravila se odnose na valjanost putnih isprava, trajanje i svrhu boravka, finansijska sredstva te sigurnosne provjere.
Ograničenje boravka
Jedan od razloga za odbijanje ulaska jeste prethodno iskorišten dozvoljeni period boravka. Državljani BiH koji putuju u okviru bezviznog režima mogu u schengenskom prostoru provesti najviše 90 dana tokom bilo kojeg perioda od 180 dana.
Prilikom obračuna posmatra se prethodnih 180 dana i sabiraju se dani provedeni u Schengenu. Izlazak iz tog prostora ne znači da putnik automatski dobija novih 90 dana, a dozvoljeni period odnosi se na schengenski prostor u cjelini, a ne na svaku državu posebno.
Ako je putnik već iskoristio dozvoljeni boravak, novi ulazak može mu biti odbijen iako ima važeći pasoš, dovoljno novca i rezervisan smještaj. Periodi boravka odobreni na osnovu boravišne dozvole ili dugoročne vize ne uračunavaju se u obračun kratkotrajnog boravka.
Provjerite pasoš
Činjenica da pasošu nije istekao rok važenja ne znači nužno da dokument ispunjava sve uslove za ulazak. Prema schengenskim pravilima, putna isprava u pravilu mora važiti najmanje tri mjeseca nakon planiranog izlaska iz schengenskog prostora i mora biti izdata u prethodnih deset godina.
Bezvizni režim za državljane Bosne i Hercegovine odnosi se na nosioce biometrijskih pasoša. Zbog toga prije putovanja treba provjeriti i vrstu dokumenta, datum izdavanja i rok njegovog važenja.
Poseban problem može nastati ako je pasoš ranije prijavljen kao izgubljen ili ukraden, a vlasnik ga naknadno pronađe i nastavi koristiti. Prije eventualne ponovne upotrebe takvog dokumenta potrebno je provjeriti njegov status kod nadležnog organa.
Svrha putovanja
Granični policajci mogu postavljati pitanja o odredištu, razlogu dolaska, planiranom trajanju boravka i smještaju. U zavisnosti od okolnosti, mogu zatražiti hotelsku rezervaciju, adresu domaćina, pozivno ili garantno pismo, povratnu kartu ili dokaz o nastavku putovanja.
Putnik mora biti u mogućnosti vjerodostojno objasniti svrhu i uslove planiranog boravka. Ako navede da ide kod prijatelja, ali ne zna njegovu adresu, prezime ili koliko namjerava ostati, mogu uslijediti dodatna pitanja i provjere.
Nepostojanje hotelske rezervacije samo po sebi ne znači automatsko odbijanje ulaska jer putnik može boraviti i kod porodice ili prijatelja. Međutim, problem nastaje ako se na osnovu dokumentacije i odgovora ne može utvrditi vjerodostojna svrha putovanja.
Rad zahtijeva dozvolu
Bezvizni režim omogućava turistička, privatna i druga dozvoljena kratkotrajna putovanja, ali sam po sebi ne daje pravo na zaposlenje u Hrvatskoj, Njemačkoj, Austriji, Sloveniji ili drugim schengenskim državama.
Ako putnik tvrdi da dolazi turistički, a okolnosti upućuju na namjeru rada bez potrebnog odobrenja, granična policija može provesti detaljniju kontrolu. Za rad je potrebno ispuniti uslove države u kojoj se osoba namjerava zaposliti.
Posjedovanje radne odjeće ili alata samo po sebi nije dokaz nezakonitog rada. Ipak, zajedno s nejasnim odgovorima o smještaju, trajanju boravka ili mogućem poslodavcu, može dovesti do dodatnih provjera vjerodostojnosti navedene svrhe putovanja.
Dokazivanje sredstava
Jedan od uslova za ulazak jeste i posjedovanje dovoljno finansijskih sredstava za planirani boravak i povratak. Hrvatsko Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova kao referentni iznos navodi 70 eura po danu predviđenog boravka.
Za putnike koji imaju ovjereno garantno pismo, dokaz o uplaćenom turističkom aranžmanu ili sličnu ispravu predviđen je iznos od 30 eura dnevno. Ako garant ovjerenim pismom preuzima sve troškove boravka i napuštanja Hrvatske, putnik je oslobođen obaveze dokazivanja tih sredstava.
To ne znači da cjelokupan iznos mora biti u gotovini. Sredstva se mogu dokazivati i drugim prihvatljivim načinima, uključujući dokumentaciju o novcu na računu ili kreditnim karticama, zavisno od okolnosti provjere.
Sigurnosne provjere
Uredna dokumentacija i dovoljno novca ne garantuju ulazak ako je za putnika u Schengenskom informacijskom sistemu (SIS) evidentirano upozorenje radi odbijanja ulaska. Nadležni organi provjeravaju i odgovarajuće nacionalne baze podataka.
Razlog za odbijanje može biti i korištenje falsifikovanog, izmijenjenog ili tuđeg pasoša, kao i lažne vize ili boravišne dozvole kada su takvi dokumenti potrebni.
Schengenska pravila predviđaju i odbijanje ulaska osobama za koje nadležni organi utvrde da predstavljaju prijetnju javnom poretku, unutrašnjoj sigurnosti, javnom zdravlju ili međunarodnim odnosima neke od država članica. Odluka mora imati odgovarajuću pravnu osnovu i obrazloženje.
Biometrijska kontrola
Sistem ulaska i izlaska, poznat kao EES, elektronski evidentira prelazak vanjskih granica evropskih država koje ga primjenjuju za putnike obuhvaćene tim sistemom. Bilježi podatke iz putnih isprava, datume i mjesta ulaska i izlaska te odbijanja ulaska.
U propisanim slučajevima prikupljaju se i biometrijski podaci, odnosno fotografija lica i otisci prstiju. Prema informacijama Evropske komisije, EES je od 10. aprila 2026. zamijenio pečatiranje pasoša za putnike na koje se primjenjuje.
Putnici su dužni dati biometrijske podatke kada je to propisano, uz predviđene izuzetke. Odbijanje obavezne procedure može biti razlog za uskraćivanje ulaska i kada osoba ima ostalu potrebnu dokumentaciju.
Pravo na žalbu
Ako granična policija odbije ulazak, putniku mora biti uručena obrazložena odluka s precizno navedenim razlogom. Za to je predviđen standardizirani obrazac u kojem se označava osnov odbijanja.
Putnik ima pravo na žalbu u skladu s propisima države koja je donijela odluku. Međutim, žalba sama po sebi ne odgađa njeno izvršenje, pa osoba u pravilu mora postupiti prema odluci o odbijanju ulaska dok se žalbeni postupak vodi naknadno.
Prema podacima Eurostata koje prenosi GPMaljevac, Hrvatska je tokom 2025. godine evidentirala ukupno 12.090 odbijanja ulaska državljanima zemalja izvan Evropske unije, od čega se 4.110 odnosilo na državljane BiH. Prije polaska zato treba provjeriti pasoš i dane provedene u Schengenu te pripremiti informacije i dokumente o odredištu, svrsi putovanja, smještaju i sredstvima za boravak i povratak.
