„Ja, po svim standardima, psihološki ne bih smio ovoliko dugo raditi u deminiranju. Ne bih smio uopće raditi toliko godina”, započinje svoju priču Amir Mehanović, deminer iz Tuzle koji se ovim opasnim poslom bavi još od 1997. godine.
Njegovo višedesetljetno iskustvo oslikava stravičnu realnost s kojom se suočavaju demineri u Bosni i Hercegovini. Dok prolaze rigorozne zdravstvene, psihološke i sigurnosne provjere te nose glavu u torbi u minski sumnjivim područjima, njihova se radna i umirovljenička prava godinama zanemaruju. Mehanović upozorava kako važeći propisi ranije nisu na odgovarajući način obuhvaćali svo operativno osoblje na terenu — poput vođa timova, operativnih časnika, strojarki i vodiča pasa — iako su svi neposredno izloženi istoj opasnosti.
„Ne razumijem kako država donese zakon koji sama ne poštuje. Ne znam kako se može raditi, a da se ne uplaćuje beneficirani radni staž, a zakon to propisuje”, kazao je Mehanović, podsjećajući da su pojedini radnici u prvim poslijeratnim godinama radili na crno te su svoja osnovna prava morali dokazivati tek putem suda.
Drastičan pad broja deminera i starenje kadra
Iskusni deminer ukazao je na ključni problem sektora koji ubrzano gubi ljude. U Bosni i Hercegovini danas djeluje oko 1.100 pripadnika deminerskog osoblja, što je gotovo dvostruko manje u odnosu na razdoblje prije pandemije koronavirusa, kada ih je bilo više od 2.000.
U Sektoru za organizaciju deminiranja i uništavanje eksplozivnih sredstava Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ) angažirana su 124 zaposlenika. Šef Odsjeka za deminiranje FUCZ-a Muamer Husilović naveo je da značajan dio operativaca ima više od 20 godina terenskog staža te uskoro odlazi u mirovinu.
„Prilikom prijema deminera u FUCZ primjetno je smanjenje interesovanja i broja prijava”, izjavio je Husilović.
Slična je situacija i u Republičkoj upravi civilne zaštite Republike Srpske, gdje od 70 pripadnika većinu čine kadrovi stariji od 40 godina.
„To jasno ukazuje na prirodnu smjenu generacija i potvrđuje da je privlačenje mladih ljudi u ovu visokorizičnu profesiju realan izazov za budućnost”, naveli su iz te Uprave, naglašavajući da bi bolji radno-pravni status i viša primanja pomogli u privlačenju mlađih generacija.
Osim civilnih zaštita, zabrinjavajući deficit bilježi i Deminerski bataljun Oružanih snaga BiH kojem trenutno nedostaje oko 60 ljudi, što odgovara kapacitetu od 8 do 10 operativnih timova.
Minska slika BiH: Više od 700 četvornih kilometara pod opasnošću
Prema podacima Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAC), početkom godine pod minama je bilo oko 774 četvorna kilometra. Do sada je očišćeno oko 18 četvornih kilometara, pa trenutna procjena iznosi oko 756 četvornih kilometara sumnjive površine.
Trenutni kapaciteti deminerskih organizacija omogućuju čišćenje oko 50 do 55 četvornih kilometara godišnje. Za značajnije povećanje operacija bila bi potrebna najmanje jedna do dvije godine kako bi se obučili dodatni kadrovi i nabavila oprema.
U najpovoljnijem scenariju, uz usvajanje novog zakona i stabilno financiranje, BHMAC procjenjuje da bi BiH mogla završiti proces razminiranja do kraja 2036. godine, pri čemu bi se godišnji kapacitet podigao na 75 do 80 četvornih kilometara. Međutim, ako zakon ne bude donesen, a međunarodna donatorska sredstva nastave presušivati, završetak procesa mogao bi se pomaknuti sve do 2045. godine.
Iz Ministarstva civilnih poslova BiH pozivaju na oprez pri postavljanju novih rokova.
„Iza procjene moraju stajati realni finansijski, ljudski i operativni kapaciteti. Upravo je to jedan od problema koji smo imali prethodnih godina”, naveli su iz Ministarstva, podsjećajući da su se godišnji planovi razminiranja ranije ostvarivali u rasponu od svega 20 do 30 posto.
Novi zakon donosi obvezno domaće financiranje
Glavna poluga novog Nacrta zakona o protuminskom djelovanju jest uvođenje obveze prema kojoj bi institucije BiH, entiteti i Brčko distrikt izdvajali najmanje 0,2 posto svojih proračunskih sredstava za razminiranje, piše Klix.
Procjene na temelju proračuna za 2026. godinu pokazuju da bi zakonski minimum od 0,2 posto osigurao oko 60 posto sredstava potrebnih za ostvarivanje godišnjeg cilja od 75 četvornih kilometara, za što je godišnje potrebno oko 61 milijun KM.
Ministarstvo financija i trezora BiH izračunalo je da bi samo 0,2 posto proračuna državnih institucija za 2026. godinu iznosilo 3,161 milijun KM. Država je već poduzela prve korake te je Vijeće ministara BiH za razdoblje 2025.–2027. odobrilo višegodišnji projekt sufinanciranja u iznosu od dva milijuna KM.
„Suština predložene izmjene nije samo u iznosu koji bi se izdvajao, nego u uspostavljanju obaveznog i predvidivog sistema finansiranja koji bi omogućio učinkovitije planiranje i ubrzanje procesa razminiranja”, naveli su iz Ministarstva civilnih poslova BiH.
Presušivanje međunarodnih donacija i utjecaj rata u Ukrajini
Zaokret prema domaćim izvorima financiranja postao je nužnost zbog drastičnog pada inozemnih donacija. Predstavnici UNDP-a u BiH potvrdili su da je smanjenje pomoći dovelo do povlačenja dugogodišnjih međunarodnih organizacija poput Norwegian People’s Aid i Mines Advisory Group.
BHMAC kao jedan od ključnih razloga za preusmjeravanje međunarodnih sredstava navodi rat u Ukrajini. Iako se trenutno koriste sredstva iz IPA III fondova te krediti Svjetske banke za razminiranje desne obale rijeke Save, po završetku tih projekata više se ne očekuju izravni grantovi u dosadašnjem opsegu.
„Zakonsko utvrđivanje minimalnog izdvajanja predstavljalo bi važan korak ka većoj odgovornosti domaćih institucija za ovaj proces”, naveli su iz UNDP-a, ističući da proces razminiranja ovisi prvenstveno o ljudskim resursima i njihovoj dugoročnoj sigurnosti.
Sustavno rješavanje statusa terenskih radnika
Osim financijske stabilnosti, novi nacrt zakona nastoji ujednačiti radni, socijalni i mirovinski status svih osoba koje ulaze u minski rizična područja.
Nacrt predviđa pravo na staž s uvećanim trajanjem (beneficirani staž), poseban dodatak na plaću, umirovljenje pod povoljnijim uvjetima te prava u slučaju ozljede ili smrti tijekom obavljanja zadataka. Primjera radi, zaposlenici FUCZ-a na ovim poslovima već imaju utvrđen beneficirani staž od 16 mjeseci za svaku kalendarsku godinu rada.
„Prava koja proizlaze iz rada u uvjetima iznimno visokog rizika trebaju biti vezana uz posao koji osoba stvarno obavlja i rizik kojem je izložena, a not samo uz formalni naziv radnog mjesta”, istaknuli su iz Ministarstva civilnih poslova BiH.
Nacrt zakona je prošao proces e-savjetovanja i dobio suglasnosti niza nadležnih tijela, Vlade Federacije BiH i Vlade Brčko distrikta, dok je Vlada Republike Srpske donijela odgovarajući zaključak. Nakon pribavljanja preostalih mišljenja Ureda za zakonodavstvo i Ministarstva financija i trezora BiH, tekst će biti upućen Vijeću ministara BiH.
„Ako želimo ubrzati razminiranje, osigurati stabilno finansiranje i zadržati stručne ljude u sektoru, njihov radnopravni, socijalni i penzioni položaj mora biti jasnije i sistemski uređen”, poručili su iz Ministarstva civilnih poslova BiH, uz upozorenje da sam propis bez dosljedne primjene i operativne podrške neće sam od sebe očistiti zemlju od mina.
Istina.media
