Sve je manje ribe u hercegovačkoj žili kucavici. Brojni su čimbenici koji utječu na riblji fond Neretve i njezinih pritoka, a posebno su ugrožene autohtone salmonidne vrste – glavatica i mekoušna pastrva. Ovaj je problem ranijih godina ublažavan poribljavanjem, ali su te aktivnosti u protekle dvije godine potpuno zaustavljene.
Mekoušna pastrva, endemska vrsta koja živi samo u Neretvi, njezinim pritokama te u nekoliko rijeka u Crnoj Gori i Hrvatskoj, kritično je ugrožena i nalazi se na crvenoj listi. U ribnjaku Laks na rijeci Buni umjetnim uzgojem pokušavaju spasiti popularnu “meku”.
“Ona može biti puštena u prirodu, naravno i zbog očuvanja genofonda i genetike populacije, ali i zato što su njezine populacije u divljini drastično smanjene”, rekao je profesor biologije na Univerzitetu “Džemal Bijedić” u Mostaru Sanel Riđanović za FTV.
“Koristi se isključivo za poribljavanje Bune, Neretve i ovih područja. Samo za tu namjenu”, rekao je radnik u ribnjaku Laks Mevludin Guja.
Ova je vrsta svoju specifičnu morfologiju evolutivno razvila načinom prehrane.
“Većinu njezine prehrane čine račići koji se zovu gamarusi. Upravo njih skuplja, zbog čega su joj usne zadebljane”, pojasnio je Riđanović.
U prirodnom je staništu suočena s brojnim prijetnjama. Hidroenergetski objekti blokiraju migracije riba i izazivaju neprirodne fluktuacije vodostaja, zbog čega ugrožavaju mrijest. Pastrve su laka meta kormoranima čije su se populacije umnogostručile posljednjih godina. Bilježi se i mnogo krivolova.
“Mekoušne pastrve ove godine ima izuzetno malo. Ne samo mekoušne, već i sve druge ribe u Neretvi. Ovo je rezultat svih problema koji su se godinama gomilali”, istaknuo je predsjednik Udruženja sportskih ribolovaca Neretva 1933 Neđad Selimotić.
Ribolovne udruge u cijeloj županiji ne mogu poribljavanjem obnavljati fond jer Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva ne odobrava ribolovne osnove kojima se propisuju količine i vrste ribe koje će biti puštene. Osnove izrađuju relevantni fakulteti, a poribljavanje financiraju EPBiH i EPHZHB, jer hidroelektrane u njihovom vlasništvu prekidaju prirodne migracije.
“U protekle dvije godine ni jedna ni druga elektroprivreda nisu ispunile nijedan dio obveza koje bi svake godine trebalo izvršavati. Poribljavanje je potpuno zaustavljeno isključivo zbog aktivnosti Ministarstva. Riječ je o milijunskim iznosima koji su ostali neutrošeni”, naveo je Selimotić.
U potrazi za odgovorom što je sporno u vezi s ribolovnim osnovama, obraćali smo se i Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, ali od njih nismo dobili odgovor, navidi FTV.
Istina.media
