„Osjećam se užasno bespomoćno i pod ogromnim sam pritiskom jer ne znam kako da ovo zaustavim”, napisao je 16-godišnji dječak savjetodavnoj liniji „Plavi telefon” nakon što su se na TikToku počele objavljivati neistinite informacije o njemu, njegovo ime i sadržaji kojima je bio izložen javnom ismijavanju.
Njegov slučaj slikovito pokazuje kako vršnjačko nasilje u suvremenom dobu napušta školska dvorišta i seli se na društvene mreže, gdje ponižavanje i pritisak postaju dostupni široj publici te traju neprekidno, 24 sata dnevno.
Vršnjačko nasilje jedan je od vodećih problema o kojima djeca i mladi razgovaraju sa stručnjacima „Plavog telefona”. U posljednje dvije godine čak 194 djece i mladih obratilo se ovoj službi zbog iskustva s vršnjačkim nasiljem, dok su u istom razdoblju zaprimljene 22 formalne prijave sumnje na ovu vrstu zlostavljanja. Uz to, 168 mladih potražilo je pomoć zbog nekog oblika nasilja na internetu, a zaprimljeno je i 10 prijava sumnje na online seksualno nasilje.
Nužnost primarne prevencije i opasne zamke digitalnog doba
Psiholog Aleksandar Milić naglašava kako naglasak mora biti na primarnoj prevenciji, odnosno na rano otklanjanje faktora koji potiču vršnjačko nasilje. Prema njegovim riječima, neophodno je uvođenje preventivnih programa koji neće ići samo kroz školske predmete, nego će uključiti i stručnjake izvan odgojno-obrazovnog sustava.
„Nedostaje nam znanja u vlastitom radu s djecom da bi se provela učinkovita prevencija nasilja”, upozorava Milić, dodajući kako pojava u kojoj djeca snimaju i objavljuju nasilne činove na društvenim mrežama poprima šire oblike patologije.
Psihologinja i psihoterapeutkinja Nermina Vehabović Rudež napominje kako se model nasilja u potpunosti promijenio u odnosu na ranija vremena. S pojavom društvenih mreža, prvenstveno TikToka, mladi su bez ikakvih filtara izloženi ekstremnim sadržajima.
Ističe kako se u radu s mladima uočava stalna praksa u kojoj se žrtve šalju na tretman, dok se počinitelje često zanemaruje, iako je i njima potrebna stručna pomoć.
„Kod počinitelja se često javlja osjećaj odbačenosti i nekompetentnosti te dojam da ne pripada okruženju, što može proizvesti ogromnu količinu agresije prema drugima”, objašnjava Vehabović Rudež, upozoravajući da i dugogodišnja žrtva s vremenom može postati počinitelj.
„Djeca mi znaju reći da su trpjela i trpjela, a onda se počela braniti. Odrasli često znaju reći da to nije ništa te savjetuju djetetu da se skloni i ignorira situaciju, no to nije dobra uputa. S djecom se mora razgovarati i pomoći im u rješavanju sukoba”, naglašava Vehabović Rudež, zaključujući kako djecu u ovom procesu ne smijemo promatrati kao krivce, nego kao one koji pozivaju u pomoć.
Tragična potvrda složenosti problema dogodila se i u Osnovnoj školi „Gornja Tuzla”, gdje je 15-godišnjakinja nožem ozlijedila dvije djevojčice. Iako su se pojavile informacije da je napadačica ranije bila žrtva njihovog zlostavljanja, iz Tužiteljstva Tuzlanskog kantona navode kako im to nije službeno prijavljeno, ali da postoje indicije da je škola bila upoznata sa slučajem te se provode potrebne provjere.
Seksualno iskorištavanje i manipulacija putem interneta
„Plavom telefonu” obratio se i 11-godišnji dječak koji je putem aplikacije Snapchat upoznao osobe koje su mu u početku slale komplimente. Nakon uspostavljanja povjerenja, od njega su počeli tražiti eksplicitne fotografije te mu slati uznemirujuće snimke, prijeteći da će mu se dogoditi ista stvar ako ne udovolji njihovim zahtjevima.
„Ovaj primjer pokazuje kako kontakt koji u početku djeluje bezazleno i prijateljski može prerasti u manipulaciju, zastrašivanje i seksualno nasilje”, poručuju iz „Plavog telefona”.
Online seksualno nasilje najčešće obuhvaća dijeljenje intimnih fotografija bez privole te ucjenjivanje djece i mladih radi dobivanja novih privatnih sadržaja. To je potvrdio i slučaj 16-godišnjakinje koja je pod popustila pod pritiskom partnera i poslala mu fotografiju, da bi joj on potom počeo prijetiti objavom ako mu ne pošalje nove sadržaje, upozorava Detektor.
Granica između nasilja u stvarnom i virtualnom svijetu sve je tanja, zbog čega iz „Plavog telefona” ističu kako se online zlostavljanje više ne smije promatrati odvojeno od svakodnevnog života mladih.
Institucionalna podrška i savjeti za roditelje
Djeci i roditeljima u Bosni i Hercegovini na raspolaganju stoji i Centar za sigurni internet BiH s dvama SOS kanalima: Hotlineom za prijavu neprimjerenog sadržaja i Helplineom za pružanje savjeta i podrške.
Nakon zaprimanja prijave, analitičari Centra obrađuju slučajeve te ih, u slučaju elemenata kaznenog djela, prosljeđuju policijskim agencijama u BiH. Zahvaljujući članstvu u međunarodnoj mreži INHOPE, Centar može reagirati i kada je sporni sadržaj hostiran na poslužiteljima u inozemstvu.
Adi Pejdah iz Centra za sigurni internet navodi kako je putem Hotlinea dosad zaprimljeno gotovo 5.000 prijava, dok je putem Helplinea zabilježeno oko 800 poziva i upita. Objašnjava da, za razliku od škole gdje se akteri uglavnom znaju, kod cyberbullyinga žrtva rijetko zna tko se nalazi s druge strane ekrana.
Pejdah upozorava kako djeca često prešućuju zlostavljanje iz straha od reakcije roditelja, bojeći se da će im oduzeti mobitel, dok roditelji ponekad nesmotreno umanjuju problem govoreći kako je to samo stvar interneta.
„Važno je saslušati dijete i zajedno vidjeti kako se problem može riješiti”, ističe Pejdah, savjetujući roditeljima da obvezno sačuvaju snimke zaslona, poveznice, korisnička ili stvarna imena počinitelja prije nego što se sadržaj obriše.
Sve informacije i pomoć mogu se dobiti pozivom na besplatni SOS broj 0800 22 323. Rad Centra obuhvaća i platformu eSchool s materijalima za nastavnike te Youth Panel, kroz koji srednjoškolci iz cijele BiH izravno sudjeluju u izradi edukativnih alata i aplikacija prilagođenih svojim vršnjacima.
Istina.media
