Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o zahtjevu sedam zastupnika u Skupštini Posavskog kantona za utvrđivanje ustavnosti Zakona o poljoprivrednom zemljištu u Posavskom kantonu, ponovio je više puta utvrđenu činjenicu: termin „županija“ nije ustavan.
Presuda je donesena 29. siječnja ove godine, a podsjeća se kako korištenje termina „županija“ i njegovih izvedenica u Zakonu o poljoprivrednom zemljištu u Posavskom kantonu, kao i u svim aktima koje donose tijela vlasti Federacije Bosne i Hercegovine, nije u skladu s Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, prenosi RadioSarajevo.
Navedeni dio presude objavljujemo u cijelosti:
„Prvo, Ustavni sud Federacije prihvatio je da raspravlja o ovom pitanju, uvažavajući razloge podnositelja zahtjeva da nije riječ o presuđenoj stvari. Ovaj sud doista nije odlučivao o pitanju korištenja ovog termina u konkretnom osporenom zakonu, tako da s formalnog (možda čak i formalističkog) stajališta nema uvjeta da se tretira kao presuđena stvar. Međutim, Sud je odbio kao suvišno navoditi sve pojedinačne odredbe, jer smatra da je ovim načelnim stavom obuhvaćeno korištenje termina „županija“ i „županijski“, odnosno izvedenica osnovnog termina u cijelom tekstu tog zakona.
Smatramo da je ovo konačno prilika da se – s obzirom na to da je u sadržaju zahtjeva spomenuta i analizirana činjenica, poznata i ovom sudu, da se stavovi iz njegovih brojnih odluka ne poštuju te da se i dalje u službenim aktima i propisima koristi taj termin i njegove izvedenice – konačno stavi točka na rješavanje ovog pitanja. Stoga se, u skladu s ranije utvrđenim stavovima ovog suda, učinak ove odluke odnosi na sve zakone i propise važeće na području Federacije Bosne i Hercegovine.
Po njezinoj objavi eventualni budući zahtjevi u ovom pravcu bit će tretirani kao presuđena stvar, jer se danom objave ove odluke isti termin, po sili Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, ne može koristiti. To je, između ostalog, razlog da se ova presuda objavi u službenim glasilima svih kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine, jer se odnosi na cijelo područje Federacije Bosne i Hercegovine.
Osporavanje ovog termina nije samo teorijsko i/ili lingvističko pitanje.
Ustavni imperativ sadržan je u članku I.2. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, koji jasno propisuje da se Federacija Bosne i Hercegovine (u svim njegovim jezičnim varijantama) sastoji od federalnih jedinica – kantona. Kanton ne posjeduje ustavni suverenitet da samostalno mijenja Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine utvrđeno ime federalne jedinice.
Ustavnom sudu Federacije nije nužno skretati pozornost na konačne i obvezujuće odluke koje donosi. Podsjećamo da je u više presuda ovog suda utvrđivana ustavnost obilježja pojedinih kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine, pa i korištenje termina „županija“ (Presuda broj: U-7/98 od 7. 7. 1998. godine, objavljena u „Službenim novinama Federacije BiH“, broj: 34/98; Presuda broj: U-24/98 od 10. 11. 1998. godine, objavljena u „Službenim novinama FBiH“, broj: 3/99; Presuda broj: U-25/98 od 10. 11. 1998. godine, objavljena u „Službenim novinama FBiH“, broj: 5/99; Presuda broj: U-12/99 od 29. 3. 2000. godine, objavljena u „Službenim novinama FBiH“, broj: 48/00; Presuda broj: U-13/99 od 4. 11. 1999. godine, objavljena u „Službenim novinama FBiH“, broj: 15/00; te konačno Presuda broj: U-48/17 od 16. 5. 2018. godine, objavljena u „Službenim novinama FBiH“, broj: 56/18).
U skladu s odredbama članka 61. Poslovnika Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, od 2011. godine, a što je uključivalo preispitivanje izvršenja svih odluka suda donesenih od 2002. godine nadalje, u odnosu na Presudu broj: U-48/17 od 16. 5. 2018. godine, Ustavni sud Federacije donio je Rješenje o njezinu neizvršenju 19. 11. 2019. godine, koje je objavljeno u „Službenim novinama FBiH“, broj: 92/19. O neizvršenju te odluke obaviješteni su i Parlament Federacije Bosne i Hercegovine i Federalno tužiteljstvo Federacije Bosne i Hercegovine radi eventualnog daljnjeg postupanja u okviru njihovih nadležnosti.
U svim predmetima zauzet je isti stav – da je, između ostalog, korištenje navedenog termina, koji je i ovdje osporavan, u nesuglasju s Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
Nesporno je, dakle, i općepoznato pravno pravilo da svi zakoni i propisi moraju biti u skladu s Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Unatoč tome, ovom sudu je poznato da se termin „županija“ i njegove izvedenice i dalje koriste, čak i u službenim dokumentima pojedinih sudova i tužiteljstava u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Županija i kanton nisu isto
Ustavni sud Federacije smatra da je ovakva ustavnopravna situacija, koja traje još od 1998. godine do danas, dijelom i posljedica nerazumijevanja. Naime, potrebno je naglasiti da ovo nije jezično pitanje niti je upotreba termina „županija“ pitanje osporavanja korištenja hrvatskog jezika kao jednog od službenih jezika.
Termin „kanton“ nesporno je tuđica koja je neprevodiva na bosanski, hrvatski ili srpski jezik.
Označavanje federalnih jedinica kao kantona s jasno propisanim nadležnostima, kao i cjelokupna organizacija Federacije Bosne i Hercegovine, izraz je ustavotvorne volje donositelja Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.
Termin „županija“ službeni je naziv iz unutarnje organizacijske strukture Republike Hrvatske. U pravnom smislu županije u Republici Hrvatskoj imaju znatno manja i reducirana ovlaštenja u odnosu na kantone u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Kantoni u Federaciji Bosne i Hercegovine federalne su jedinice koje imaju i vlastite ustave, koji, naravno, moraju biti usklađeni s Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Upotreba termina „županija“ može se, kolokvijalno rečeno, promatrati i kao „umanjenje“ nadležnosti federalnih jedinica i njihovo svođenje na razinu lokalne, odnosno regionalne samouprave.
Smatramo da će ovo dodatno objašnjenje potaknuti sve koji su dužni provoditi odluke ovog suda da svoje službeno djelovanje usklade s jasnim stavovima i izrekom ove presude.
Imajući u vidu navedeno, odlučeno je kao u izreci presude.“
Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je u sastavu: Aleksandra Martinović, predsjednica Suda, dr. sc. Boris Barun, Vesna Budimir, Mirko Milićević, prof. dr. Edin Muminović, Branimir Orašanin, Ajša Softić, mr. sc. Alen Taletović i mr. Anja Vuleta Pavelka, suci Suda.
Istina.media
