Tko štiti djecu od zanemarivanja i zlostavljanja, što točno rade institucije i zbog čega — osim reakcija nakon što se nasilje već dogodi — i dalje izostaju sustavne preventivne mjere?
Iako su prošle dvije godine od usvajanja Protokola za zaštitu djece od nasilja, zanemarivanja i zlostavljanja u Republici Srpskoj, njegova je primjena i dalje nedosljedna, upozoravaju iz institucije Ombudsmana za djecu.
Posebno izvješće, predstavljeno na okruglom stolu u Bijeljini, ukazuje na duboke slabosti sustava koji bi morao djelovati koordinirano, što u praksi najčešće nije slučaj.
Protokol se ne primjenjuje dosljedno
Posebno izvješće ukazuje na ozbiljne propuste u funkcioniranju sustava zaštite djece — od pravodobnog prepoznavanja nasilja do postupanja nadležnih tijela. Iskustva iz prakse pokazuju da ključni izazov nije samo otkriti nasilje, nego osigurati da svaki prijavljeni slučaj dobije i odgovarajući institucionalni odgovor.
„Izdvojit ću tri ključne točke. Prva je nedosljedna primjena Protokola, iako su prošle dvije godine od njegova usvajanja. Još uvijek nisu svima jasno definirane ovlasti i uloge, a ni suradnja između različitih sektora, koja je predviđena Protokolom, nije na razini na kojoj bi trebala biti”, kazala je Gordana Rajić, ombudsmanica za djecu RS-a.
Upozorenja iz prakse posebno su zabrinjavajuća kada je riječ o nasilju koje traje duže vrijeme, a adekvatna reakcija sustava izostaje, piše Federalna.ba. Nalazi istraživanja ukazuju i na sve veći značaj socijalnog nasilja, odnosno namjernog isključivanja djeteta iz vršnjačke skupine. Istodobno se bilježi i znatno povećan broj prijava te upita zabrinutih građana.
Reakcije često izostaju godinama
Govoreći o postupanju nadležnih institucija, iz ureda Ombudsmana za djecu ukazuju na iskustva roditelja koji su se obraćali zbog nasilja nad svojom djecom, a na koje nadležni nisu reagirali na vrijeme.
„U posebnom izvješću izdvojili smo postupanje pojedinačnih subjekata zaštite. Kada je riječ o školama i odgojno-obrazovnim ustanovama, roditelji su nam se uglavnom obraćali navodeći da uopće nisu bili upoznati s nasiljem koje je njihovo dijete trpjelo. U pojedinim slučajevima nasilje je trajalo godinama, a konkretne reakcije izostale su sve dok nije došlo do njegove eskalacije”, kazala je Andrea Stanković, zamjenica ombudsmanice za djecu RS-a.
Terenska iskustva kao temeljna polazišta za preporuke
Okrugli stol u Bijeljini organiziran je kako bi se predstavili rezultati istraživanja i praćenja predmeta iz područja zaštite djece, ali i kako bi se čuo glas stručnjaka koji se svakodnevno na terenu susreću s ovim problemima.
„Osnovni cilj našeg okruglog stola jest predstaviti rezultate do kojih smo došli istraživanjem i praćenjem predmeta u ovome području, ali svakako i čuti ljude koji izravno rade na terenu”, kazala je Jovanka Vuković, zamjenica ombudsmanice za djecu RS-a.
Razmjena iskustava nadležnih tijela trebala bi poslužiti za definiranje novih preporuka koje će unaprijediti primjenu Protokola i međuinstitucionalnu suradnju. Međutim, stvarni doseg tih preporuka mjerit će se isključivo njihovom dosljednom primjenom u praksi.
