Završeno je 55. izdanje Festivala kulture “Slovo Gorčina”, koje je tijekom prethodna tri dana u gradu na Bregavi okupilo neka od najznačajnijih bosanskohercegovačkih i regionalnih književnih i umjetničkih imena.
Ovogodišnje izdanje Festivala kulture “Slovo Gorčina”, održano od 24. do 26. srpnja u Stocu, još je jednom grad na Bregavi učinilo mjestom susreta regionalnih i bosanskohercegovačkih književnika i umjetnika, potvrđujući predanost onome o čemu je svojedobno maštao veliki bosanskohercegovački pjesnik Mak Dizdar.
“Iako se dojmovi tek trebaju slegnuti, već sada s ponosom mogu reći da smo imali najuspješnije izdanje do sada, u sklopu kojeg smo publici Slova Gorčina ponudili zaista nesvakidašnji program i donijeli ono najbolje iz suvremene bosanskohercegovačke i međunarodne kulture”, rekao je Gorčin Dizdar, predsjednik Upravnog odbora Festivala kulture “Slovo Gorčina”.
“Posebno me čini sretnim činjenica da se brojni posjetitelji Festivala vraćaju u Stolac posljednjeg vikenda u srpnju i da ih je iz godine u godinu sve više, što potvrđuje veliki interes za sve festivalske programe”, dodao je, ističući da se sve češće traži i “stolica više”.
Završni dan
Završni festivalski dan počeo je u prepoznatljivoj atmosferi Makove hiže, gdje je upriličena promocija zbirke poezije “Pod libelom” Amele Halilović, prošlogodišnje dobitnice nagrade “Mak Dizdar”.
“Nagrada ‘Mak Dizdar’ mi znači toliko da bih, kad bih mogla birati književnu nagradu s naših prostora koja se dodjeljuje za neobjavljenu zbirku pjesama, uvijek birala baš ovu, što zbog važnosti samog pjesnika kakav je bio Mak Dizdar, što zbog onoga što nema nikakve veze s njegovim radom, a to je neka posebna zvučnost sadržana u njegovu imenu. Priznanje je po nekom automatizmu i preporuka za čitanje, za vidljivost, a ostaje da vidimo kakav život čeka ovu zbirku”, rekla je, među ostalim, Halilović.
Uslijedio je razgovor s Arletom Ćehić, uspješnom multidisciplinarnom bosanskohercegovačkom umjetnicom čija je izložba “Preko II” upriličena na večeri otvorenja.
“Do sada sam svoje radove uvijek izlagala u rigidnim galerijskim prostorima, s bijelim zidovima koji imaju određenu ulogu – da istaknu te radove. Prilika da svoje radove izložim na prostoru nekropole stećaka Radimlja i u ambijentu rijeke Bregave jedinstvena je prilika zbog koje sam mjesecima bila uzbuđena”, rekla je Ćehić u razgovoru koji je vodila Kristina Ljevak Bajramović.
Program je nastavljen u Šarića kući, gdje je održan niz književnih promocija. Sveučilišni profesor Almir Marić predstavio je znanstvenu monografiju “Antičko društvo na prostoru današnje Hercegovine”, jedno od značajnijih novijih djela iz područja antičke povijesti Bosne i Hercegovine, nastalo kao rezultat autorove prerađene i dopunjene doktorske disertacije.
Razgovor s autorom, koji u ovoj knjizi otkriva kako je izgledalo društvo u Hercegovini prije 2.000 godina, vodila je Najda Rifatbegović.
Uslijedila je promocija knjige “Moj zavičaj u svjetskoj povijesti: igra identiteta” Šaćira Filandre, istaknutog bosanskohercegovačkog sociologa, politologa i sveučilišnog profesora. U razgovoru s Draganom Markovinom i Alijom Pirićem, Filandra je naveo da je djelo napisano u prvom licu, ali uz potpunu znanstvenu metodologiju i istraživački aparat.
Riječ je o knjizi u kojoj autor biografije poznatih Hercegovaca koristi kao okvir za analizu ključnih povijesnih pitanja njihova vremena, pa knjiga obuhvaća teme od dolaska Osmanlija u Bosnu i Karlovačkog mira, sve do procesa formiranja neovisnosti Bosne i Hercegovine.
Književni programi
Obje promocije bile su ispunjene do posljednjeg mjesta, no najveći interes zabilježen je na promociji knjige “Prenijet ću te preko Praga” bosanskohercegovačke autorice Martine Mlinarević.
Autorica je o svom novom romanu razgovarala s Kristinom Ljevak Bajramović. Roman prati sudbinu dvoje ljudi čiji se životi, iako započeti u različitim dijelovima Europe, povezuju u Pragu četiri desetljeća poslije, otvarajući prostor za priču o bliskosti, gubitku i traženju pripadnosti u okolnostima raseljenosti.
“Likovi u mom romanu suočavaju se kako s osobnim raspadima života, tako i s lomovima svijeta koji ih okružuje, koji možda ide prema nekoj vrsti samouništenja, ali dok god postoji netko tko bira dobro i empatiju, postoji i nada”, rekla je Mlinarević.
Dodala je kako “njezin roman prati susret ljudi koji se vjerojatno nikad ne bi susreli da je svijet bio imalo normalno i ljudsko mjesto”.
Osim toga, održan je razgovor s ovogodišnjim finalistima nagrade “Mak Dizdar”, kao i dvodnevna radionica pisanja za djecu i mlade koju je vodila Kristina Ljevak Bajramović.
U sklopu radionice djeca i mladi su kroz igru, razgovor i praktične vježbe istraživali kako nastaju priče, odakle dolaze likovi, što pokreće zaplet i kako se jedna ideja može pretvoriti u tekst.
Program trećeg festivalskog dana zaključen je projekcijom nagrađivanog dokumentarno-igranog filma “Fiume o morte!” hrvatskog autora Igora Bezinovića.
Film prati građane Rijeke, koju Talijani nazivaju Fiume, koji prepričavaju, rekonstruiraju i reinterpretiraju bizarnu priču o šesnaestomjesečnoj okupaciji njihova grada 1919. godine od strane talijanskog pjesnika i vojskovođe Gabrielea D’Annunzija.
Partneri Festivala su Fondacija “Mak Dizdar”, Buybook, Austrijski kulturni forum Sarajevo, Francuski institut Sarajevo, Traduki i La Terra Nostra.
