Američke snage pogodile su tri iranska nuklearna postrojenja u “iznimno uspješnom napadu”, izjavio je američki predsjednik Donald Trump, dodavši da više nema Fordowa, “dragulja u kruni” Teheranovog nuklearnog programa.
Nakon višednevnih razmatranja Trumpova odluka da se pridruži izraelskom vojnom pohodu protiv Irana zaoštrila je sukob, piše N1.
“Svi su avioni sigurni i na putu su kući”, napisao je Trump u objavi na društvenoj mreži Truth Social, dodavši i čestitku “našim velikim američkim ratnicima”.
Američki predsjednik trebao je dati izjavu iz Ovalnog ureda u 22 sata prema istočnoameričkom vremenu.
SAD je diplomatskim putem obavijestio Iran da američki plan ne obuhvaća nastojanja da smijeni iranski režima te da su izvršeni napadi sve što SAD planira poduzeti.
Odluka bez presedana
Odlukom bez presedana o bombardiranju iranskih nuklearnih postrojenja, čime se izravno pridružio izraelskom zračnom napadu na njegova regionalnog zakletog neprijatelja, američki predsjednik Donald Trump učinio je nešto što se dugo zaklinjao da će izbjeći – vojno intervenirati u velikom inozemnom ratu.
Dramatičan američki udar, uključujući ciljanje najutvrđenijeg iranskog nuklearnog postrojenja duboko pod zemljom, označava najveće vanjskopolitičko kockanje u dva Trumpova predsjednička mandata i potez je prepun rizika i nepoznanica, piše agencija Reuters.
Trump, koji je u subotu inzistirao na tome da Iran mora odmah dogovoriti mir ili se suočiti s daljnjim napadima, mogao bi izazvati Teheran na odmazdu zatvaranjem Hormuškog tjesnaca, najvažnije naftne arterije na svijetu, napadima na američke vojne baze i saveznike na Bliskom istoku, pojačavanjem raketne salve na Izrael i aktiviranjem skupina pod iranskom kontrolom protiv američkih i izraelskih interesa diljem svijeta, rekli su analitičari.
Takvi potezi mogli bi dovesti do šireg i dugotrajnijeg sukoba nego što je Trump zamislio, izazivajući sjećanja na “beskrajne ratove” koje je Amerika vodila u Iraku i Afganistanu, a koje je Trump ismijavao kao “glupe” i obećao da se nikada neće uvući u njih.
“Iranci su ozbiljno oslabljeni u svojim vojnim sposobnostima”, rekao je Aaron David Miller, bivši pregovarač za Bliski istok u vrijeme demokratskih i republikanskih američkih administracija. “Ali imaju razne vrste “asimetričnih” načina na koje mogu odgovoriti… Ovo neće brzo završiti.”
Uoči bombardiranja koje je najavio kasno u subotu, Trump se kolebao između prijetnji vojnom akcijom i poziva na obnovu pregovora kako bi potaknuo Iran da postigne dogovor o nuklearnom programu.
Visoki dužnosnik Bijele kuće rekao je da je, nakon što se Trump uvjerio da Teheran nema interesa za postizanje nuklearnog sporazuma, odlučio da su napadi “pravi put”.
Trump je dao zeleno svjetlo nakon što se uvjerio u “veliku vjerojatnost uspjeha”, rekao je dužnosnik. Odluka je donesena nakon što je više od tjedan dana izraelskih zračnih napada na iranske nuklearne i vojne objekte utrlo put SAD-u da zada potencijalno krunski udarac.
Nuklearna prijetnja i dalje postoji
Trump je nakon napada ustvrdio da se radi o “velikom uspjehu” i pojasnio je da su korištene goleme “bombe za uništavanje bunkera” na glavnoj lokaciji u Fordou. No, neki stručnjaci sugeriraju da, iako je sada moguće da je iranski nuklearni program usporen dugi niz godina, prijetnja možda nije uklonjena.
Iran poriče da razvija nuklearno oružje i tvrdi da je njegov program isključivo u mirnodopske svrhe.
“Dugoročno gledano, vojna akcija vjerojatno će potaknuti Iran da zaključi da je nuklearno oružje potrebno za odvraćanje i da Washington nije zainteresiran za diplomaciju”, objavilo je Udruženje za kontrolu naoružanja, nestranačka organizacija sa sjedištem u SAD-u koja se zalaže za zakonodavstvo o kontroli naoružanja.
