Ilustracija: Fokus
U tijeku je ponovljeni natječaj za novi sustav automatske identifikacije putem otisaka prstiju (AFIS). Među ponuđačima se spominje i ime ruskog Papillona, kojem je ovaj posao u BiH “za dlaku” izmakao 2022. godine.
Prema istraživanju koje je proveo portal Fokus.ba, vrlo lako bi se moglo dogoditi da Bosna i Hercegovina bude jedna od nekolicine država u svijetu koja će upravljanje bazama podataka, izrazito važnima za policijske agencije i istrage, praktički, predati Rusiji!
Kako saznaju, u tijeku je provođenje natječaja za nabavu sustava automatske identifikacije putem otisaka prstiju i dlanova (AFIS), softvera koji bi trebao modernizirati postojeći, zastarjeli sustav, osigurati učinkovitiju razmjenu podataka između bh. policijskih agencija, ali i onih s Europom i svijetom, te značajno unaprijediti rad policije u istragama protiv kriminala i korupcije.
Papillon, IDEMIA, Thales…
Riječ je o ponovljenom natječaju čija se sredstva iz IPA fondova osiguravaju iz Europske unije u vrijednosti od 10 milijuna eura. EU je provođenje natječaja povjerila austrijskoj organizaciji ICMPD, koja ima ispostavu i u Sarajevu. Prema saznanjima do kojih je došao Fokus, u igri za odabir ponuđača spomenutog softvera su velike kompanije poput britanskog Thalesa, francuske IDEMIA-e, ali i ruskog Papillona.
A upravo je ruski proizvođač AFIS-a Papillon bio na korak do toga da posao instalacije ovog sustava u Bosni i Hercegovini dobije na natječaju koji je poništen 2022. godine. Naime, na spomenutom natječaju na kojem je sudjelovao niz svjetskih proizvođača AFIS-a, prvoplasirani ponuđač koji je zastupao ruski Papillon bila je firma MRG Export-Import Banja Luka.
No, Ministarstvo sigurnosti BiH tada, na čelu sa Selmom Cikotićem, zatražilo je od Delegacije EU u BiH da se poništi taj natječaj, što je i učinjeno.
Fokus se, nakon prikupljenih informacija o novom natječaju i realnim mogućnostima da Rusi ponovno dobiju ovaj posao, obratio nadležnim institucijama u BiH. Iz Ministarstva sigurnosti BiH, koje je opet provoditelj projekta, kazali su im da uspostavljeni radni tim, na čelu s pomoćnikom ministra sigurnosti Mladenom Mrkajom, a koji treba provoditi ovaj natječaj, još uvijek nije potpuno upoznat s ICMPD-ovim pravilima po kojima će se raditi nabava novog AFIS-a.
“Prijedlog Ministarstva sigurnosti BiH u predmetnom postupku bit će da se za ponuđeno AFIS rješenje traže reference ili instalacije u zemljama EU, čime bi se jamčila kompatibilnost i usklađenost ponuđenog AFIS rješenja s regulativom i standardima EU. S ciljem uspješne implementacije Projekta i nabave novog AFIS-a, ICMPD je angažirao međunarodnog AFIS stručnjaka koji pomaže AFIS radnom timu u izradi tehničke specifikacije”, rekli su nam iz državnog ministarstva.
Uloga Mladena Mrkaje
Osim Mrkaje, koji je šef Informatičko-komunikacijskog sektora Ministarstva sigurnosti BiH, u spomenutom radnom timu nalaze se i predstavnici MUP-ova RS i FBiH. Sam Mrkaja je, kako su potvrdili u Ministarstvu, imenovan i u Upravni odbor ovog projekta, što nije zanemariv detalj budući da se ista osoba nalazi u dva tijela usko vezana za nabavu AFIS-a.
No, zašto je ruski Papillon kojeg je zastupala spomenuta firma MRG Export-Import iz Banje Luke uopće bio prvoplasirani ponuđač na natječaju 2022. godine? Prema neslužbenim informacijama, zahvaljujući snažnom lobiranju iz MUP-a RS, te činjenici da predstavnici Federalnog MUP-a u radnom timu tada nisu imali ništa protiv.
BiH je već na mapi Papillona!
Zanimljivo je da je Papillon sa sjedištem u Moskvi na svojoj službenoj internetskoj stranici Bosnu i Hercegovinu već uvrstio među države u kojima imaju instalirane AFIS-e?! Ako zanemarimo tu “pogrešku”, budući da posao u BiH još nisu dobili, vidljivo je da među ostalim navedenim državama gdje imaju AFIS, osim Poljske, nema nijedne iz EU.
Navedene države koje imaju AFIS-e, osim Rusije, su Azerbajdžan, Albanija, Bangladeš, Bjelorusija, Vijetnam, Gruzija, Zambija, Indija, Kazahstan, Kuba, Latvija, Mongolija, Nigerija, Srbija, Tadžikistan, Turkmenistan, Turska, Ukrajina, Uzbekistan te Južna Koreja. Naveli su i Abhaziju koju smatraju državom iako je ona nepriznata.
U Srbiji, u kojoj više od dva desetljeća koriste AFIS proizveden u Moskvi, svoje sjedište ima “matična firma” MRG Export-Import Banja Luka, a to je MRG Export-Import Beograd. Beogradski MRG osnovan je 1992. godine, a banjolučki 1999. Oba je osnovao Milun Grbović, koji je u međuvremenu preminuo. Prema podacima iz registara, odgovorna osoba kako za banjolučki, tako i za beogradski MRG je Tijana Grbović-Kropfl.
U opisu djelovanja firme iz Banje Luke navedeno je da su se bavili i uvozom i prodajom sigurnosnog papira za novčanice i osobne dokumente, te da surađuju s ruskim Papillonom. Fokus se službenim upitima s nekoliko pitanja obratio firmi MRG Export-Import Banja Luka kao i Papillonu, ali do zaključenja ovog teksta nisu dobili odgovore.
Riječ eksperta
Direktor Centra za sigurnosne studije (CSS) Denis Hadžović u izjavi za Fokus kaže da danas na geopolitičkoj sceni imamo velika previranja što, kako ističe, dodatno usložnjava situaciju te stvara dileme o tome na kojeg se proizvođača osloniti u slučaju nabave novog AFIS-a.
“Trend je da se nastoji putem novih elektroničkih sustava osigurati upliv u podatke koji nisu striktno vezani uz djelokrug samog sustava. S obzirom na to da smo oslonjeni na EU s kojom imamo brojne ugovore, prirodno bi bilo da se oslonimo i na tehnologiju koja se koristi u europskim zemljama. Dakle, da s jedne strane imamo i kompatibilnost, ali i zaštitu od upliva nekih trećih strana”, kazao je Hadžović, aludirajući na uvelike prepoznate uplive Rusije u sigurnosnim sustavima diljem svijeta.
Što je otkrio Buzzfeed
Prema pisanju Buzzfeeda, portala američke kompanije za digitalne medije, ruska kompanija Papillon se u svojim publikacijama hvali bliskom suradnjom s raznim ruskim ministarstvima, kao i Federalnom sigurnosnom službom – obavještajnom agencijom poznatom kao FSB, koja je nasljednica KGB-a iz sovjetskog doba i umiješana je u druge hakerske napade na američke ciljeve.
U 2017. godini, prema pisanju Buzzfeeda, otkriveno je kako softver za analizu otisaka prstiju koji koristi FBI i više od 18.000 drugih američkih agencija za provođenje zakona sadrži kod koji je kreirala spomenuta ruska firma s bliskim vezama s Kremljom. To je izazvalo zabrinutost da bi ruski hakeri mogli dobiti pristup osjetljivim biometrijskim informacijama o milijunima Amerikanaca putem tzv. „backdoora“ ili čak ugroziti šire računalne sustave nacionalne sigurnosti i provođenja zakona.
Velika francuska kompanija Safran, koja je također proizvođač AFIS-a, tada je od FBI-a sakrila činjenicu da je kupila ruski kod koji je Safran licencirao od ruskog Papillona.
Stanje u BiH i mišljenje revizora
Prema informacijama koje smo pronašli u dokumentu Europske komisije “Podrška EU za uspostavu AFIS-a”, postojeći AFIS u BiH ranije je bio u vlasništvu kompanije Pritrak koja je pripadala američkoj Motoroli. U međuvremenu je došlo do promjene, te je bh. sustav pripao spomenutom Safranu u kojem francuska vlada ima 11,6 % vlasništva.
U navedenom dokumentu Europske komisije ističe se da su taj sustav godinama pratili tehnički problemi i kvarovi. Istaknuto je i kako je zabrinjavajuća činjenica da za postojeći sustav već godinama nema odgovarajuće sigurnosne kopije.
Inače, kada je riječ o postojećem AFIS-u instaliranom u bh. policijskim agencijama, za rubriku “vjerovali ili ne” zvuči informacija koju je Fokusu potvrdilo i Ministarstvo sigurnosti BiH, a to je da je navedeni sustav star 21 godinu i da je praktički neupotrebljiv!
“Postojeći AFIS u BiH uspostavljen je donacijom EU putem EU CARDS programa 2004. godine. Memorandum o uspostavljanju AFIS-a u BiH su, pored Ministarstva sigurnosti BiH, potpisale sve nadležne policijske institucije u BiH (Državna agencija za istrage i zaštitu, Granična policija BiH, MUP RS, Federalna uprava policije, Policija Brčko Distrikta i kantonalni MUP-ovi). Postojeći AFIS je bez ugovora o održavanju od 2020. godine i sve komponente sustava su već odavno bez podrške proizvođača (End of Support) te ih je nemoguće nabaviti”, kazali su u Ministarstvu sigurnosti.
Ova zabrinjavajuća informacija zasigurno je dobra vijest za kriminalce, jer uvelike ograničava policijske agencije da se učinkovitije i brže suprotstave kriminalnim aktivnostima na tlu BiH. I ne samo to.
“AFIS je u razdoblju nakon isteka Ugovora o održavanju više puta prestajao s radom, ali je zahvaljujući izuzetnim naporima zaposlenih u IKT sektoru vraćan u funkciju. S obzirom na to da je podrška proizvođača za AFIS davno istekla, te da se nabava novog AFIS-a procjenjuje na više milijuna eura, Ministarstvo sigurnosti BiH kao vlasnik sustava se u proteklom razdoblju više puta obraćalo EU s molbom da podrži nabavu novog AFIS-a”, rekli su u ovom ministarstvu.
Državni revizori već godinama u izvješćima o radu Ministarstva sigurnosti BiH upozoravaju na zastarjelost AFIS-a, a od 2020. godine napominju da je postojeći sustav bez održavanja.
“U proteklom razdoblju prijavljen je veći broj problema korisnika u funkcioniranju postojećeg AFIS-a, čime se dovodi u pitanje funkcioniranje spomenutog sustava”, navodi se u nalazu revizora iz izvješća za 2022. godinu, dok se u izvješću za 2023. godinu ističe da sustav trenutno ne funkcionira u punom kapacitetu.
Stavovi ICMPD-a
Kada je riječ o provođenju aktualnog natječaja, Fokus se obratio i austrijskoj organizaciji ICMPD. Od njih su ostali uskraćeni za službene informacije o tome tko se sve prijavio na natječaj, ali su odgovorili na druga pitanja.
“Projekt je upravo završio svoju početnu fazu. ICMPD ne može pružiti detaljne informacije o odabiru i zapošljavanju stručnjaka ili potencijalnih ponuđača za nabave, jer bi to bilo protivno utvrđenim ICMPD procedurama. Međutim, imajte na umu da ICMPD rigorozno primjenjuje optimalne razine transparentnosti i pravičnosti u ovim pitanjima i da je organizacija s pozitivnim ocjenama stubova. To znači da je formalno ocijenjena i priznata od Europske komisije (EK) kao ispunjavajuća najviše standarde financijskog upravljanja, odgovornosti i interne kontrole propisane člankom 154(4) Financijske uredbe EU i člankom 29(1) Financijske uredbe Europskog fonda za razvoj (EDF)”, istaknuli su u ICMPD-u.
ICMPD i drugi projekti
Kada je riječ o ICMPD-u, ova organizacija već duže radi s Ministarstvom sigurnosti BiH, između ostalog i na projektu EU unaprjeđenja sustava biometrijske identifikacije stranaca.
Na temelju Fokusovih istraživačkih tekstova o malverzacijama tijekom implementacije tog projekta, Tužiteljstvo BiH, kao i Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF), pokrenuli su istragu o ovom slučaju, dok je prvi čovjek ICMPD-a Michael Spindelegger pokrenuo istragu u ispostavi ove organizacije u Sarajevu u okviru koje je suspendirano nekoliko zaposlenika.
Dok su novinari iz MUP-a RS ostali uskraćeni za odgovor na pitanje u kojoj mjeri im otežava rad trenutna situacija oko zastarjelog AFIS-a, iz Federalnog MUP-a su kazali kako priznaju da je postojeći sustav star, “ali je još uvijek funkcionalan u okvirima tehnoloških mogućnosti za razdoblje kada je nabavljen”.
“Ovaj sustav je doniran još u vrijeme vizne liberalizacije za BiH, a od tada je prošlo skoro 20 godina. Možete samo zamisliti koliko je tehnologija od tada do danas napredovala. A mi još idemo, kolokvijalno rečeno, ‘pješke’ u ovom sustavu. Ovo je zasigurno nešto što opterećuje i rad naših policijskih struktura. Osim toga, potpisali smo i međunarodne obveze i suradnju s INTERPOL-om, EUROPOL-om, EUROJUST-om, FRONTEX-om. Svi oni od svake zemlje potpisnice, pa tako i od BiH, očekuju da ima adekvatan sustav”, stav je eksperta za sigurnosna pitanja u BiH Denisa Hadžovića.
