Inicijativa Mladi za Kupres, Udruga Attivo, NGG Spasimo naš kraj, KODD – Koalicija za Odgovornu Demokraciju i Dostojanstvo, NGG Očuvajmo duvanjski kraj, Udruženje građanki Grahovo i Mladi Buškog blata uputili su pismo Vladi i Ministarstvima Hercegbosanske županije, ali i zastupnicima povodom usvajanja Nacrta zakona o koncesijama, tražeći da se u zakon ugrade mehanizmi zaštite javnog interesa, lokalnih zajednica i prirodnih resursa.
„Vaša je odgovornost osigurati da upravljanje prirodnim bogatstvima i javnim dobrima Hercegbosanske županije bude u interesu svih građana, a ne uske skupine privilegiranih”, navodi se, uz ostalo u pismu koje su osim Vladi i zastupnicima dostavili redakciji Istine prenosimo u cijelosti:
Poštovani, obraćamo Vam se povodom razmatranja Nacrta zakona o koncesijama Hercegbosanske županije, s pozivom da pri donošenju ovog važnog zakona pokažete odgovornost i savjesnost u vođenju županije te zaštiti javnog interesa.
Na temelju Aarhuske konvencije, Zakona o lokalnoj samoupravi Federacije BiH, Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH, kao i pravne stečevine Europske unije (Direktiva 2014/23/EU), smatramo da je nužno izvršiti temeljite izmjene predloženog nacrta. Posebno ističemo da je Zakon o koncesijama HBŽ u prošlosti već bio osporen upravo zbog zanemarivanja uloge lokalne samouprave, što je rezultiralo presudom Ustavnog suda FBiH. Da se takve situacije ne bi ponavljale, nužno je zakonom jasno i nedvosmisleno propisati mehanizme uključivanja i odlučivanja Općinskih i Gradskih vijeća.
Također naglašavamo da se dodjela novih resursa u koncesije i svaka proizvodnja koja iz njih proizlazi ne smije kositi sa strateškim odrednicama lokalnih zajednica – poput razvojnih planova, zaštite okoliša, turizma ili poljoprivrede. Lokalna zajednica mora imati zadnju riječ kada se odlučuje o njezinim prostorima i resursima.
Naši zahtjevi i njihova praktična važnost grupirane su u nekoliko cjelina:
- Osiguranje javnog interesa i zaštite resursa
• Utvrđivanje javnog interesa prije koncesije – koncesija se može dati samo ako se dokaže da koristi građanima (otvaranje radnih mjesta, zaštita okoliša, doprinos lokalnoj ekonomiji). Time se sprječava da se resursi dijele bez stvarne koristi za zajednicu.
• Zabrana dijeljenja projekata na manje – onemogućava se praksa da se veliki projekti razbijaju na sitne kako bi izbjegli zakonske obaveze, npr. okolišne studije ili javne rasprave.
• Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa prije dodjele koncesije – sprječava se davanje koncesija nad imovinom kojom županija ne smije raspolagati, čime se izbjegavaju pravni sporovi i šteta za proračun. - Transparentnost i pristup informacijama
• Objava svih odluka i ugovora u elektroničkom registru – građani, novinari i udruge moći će jednostavno doći do informacija o koncesijama, bez tajni i zatvorenih dogovora.
• Uključivanje javnosti kroz javne rasprave i objave – građani će moći na vrijeme dati mišljenje, a vlasti će biti obavezne obrazloženo odgovoriti na komentare prije donošenja odluke.
• Objava studija i evaluacija ponuda – osigurava se da se ne biraju ‘najpogodniji’, nego stvarno najpovoljniji ponuđači.
• Pravo na pristup informacijama – građani i udruge mogu pratiti trošenje javnih resursa i reagirati na nepravilnosti. - Uloga lokalne samouprave i zaštita zajednica
• Suglasnost općinskih/gradskih vijeća – nema odluka o koncesiji bez pristanka lokalne vlasti i to tek nakon savjetovanja lokalne vlasti sa lokalnom zajednicom na predmetnom području putem transparentno održanih javnih rasprava. Time se sprječava ponavljanje situacija koje su već bile predmet presude Ustavnog suda BiH.
• Sudjelovanje javnosti i lokalnih zajednica pri kreiranju podzakonskih akata koji uređuju iznos koncesijskih naknada.
• Obavezno izvještavanje lokalnih vijeća – redoviti izvještaji o plaćenim naknadama, zapošljavanju i učincima na okoliš.
• Pravo na reviziju ili raskid ugovora – lokalna vlast može tražiti raskid ugovora ako koncesionar krši pravila ili nanosi štetu zajednici.
• Usklađenost s lokalnim strateškim planovima – koncesija se ne može dodijeliti protivno razvojnim planovima općina i gradova. - Institucionalni okvir i nadzor
• Nezavisna Komisija za koncesije – mora uključivati stručnjake iz područja zaštite okoliša, uz predstavnike lokalne samouprave i druge neovisne članove.
• Prethodna ekološka procjena obavezna – nijedna koncesija ne smije biti dodijeljena bez stručne procjene utjecaja na okoliš i zajednicu.
• Mehanizmi zaštite od incidentnih zagađenja i obaveza naknade štete – koncesionari moraju imati plan prevencije i sanacije te financijsko osiguranje (jamstvo ili policu osiguranja) kako bi se svaka šteta odmah pokrila o njihovom trošku.
• Nezavisni nadzor ugovora – sprječava se sukob interesa.
• Antikorupcijski mehanizmi – obavezna prijava sukoba interesa i potpuna javnost podataka.
• Obavezni raskid kod nepravilnosti – ugovor se automatski raskida ako se dokaže korupcija ili kršenje ekoloških pravila. - Usklađenost s europskim standardima
• Jednak tretman i zabrana diskriminacije – svi ponuđači imaju iste uvjete, čime se sprječavaju namješteni natječaji.
• Ograničavanje samoinicijativnih ponuda – koncesija se može dati samo za strateški važan projekt, uz javnu raspravu.
• Minimalni standardi transparentnosti i kontrole – građani imaju pravo nadzirati cijeli proces, što gradi povjerenje u institucije i usklađuje praksu s Europskom unijom. - Daljnje preporuke za pravedniji i održiviji zakon
• Pravedna raspodjela koristi – dio koncesijskih naknada mora automatski pripadati lokalnim zajednicama za ulaganja u infrastrukturu, školstvo, zdravstvo i zaštitu okoliša.
• Uvođenje parafiskalnih nameta za neaktivne koncesije s ciljem sprječavanja preprodaje koncesijskih ugovora.
• Javno izvještavanje i sudjelovanje građana – koncesionari trebaju jednom godišnje javno predstaviti svoj rad i planove uz mogućnost pitanja i komentara građana.
• Zaštita budućih generacija i klimatskih ciljeva – zakon mora spriječiti projekte koji povećavaju emisije i ugrožavaju prirodna područja.
• Obavezno osiguranje i fond za sanaciju – koncesionari trebaju redovno uplaćivati u fond iz kojeg se financira brza sanacija okolišnih šteta.
• Jačanje stručnog kadra i edukacija – dio prihoda od koncesija treba usmjeriti na jačanje inspekcija, ekološkog monitoringa i edukaciju građana.
• Digitalna transparentnost – sve informacije o koncesijama trebaju biti javno dostupne u otvorenom i strojno čitljivom formatu (.csv, .xml).
• Zaštita privatne imovine i ograničenje eksproprijacije – eksproprijacija u korist koncesionara mora biti iznimka, uz strogu procjenu javnog interesa i pravednu naknadu vlasnicima, kako bi se spriječile zloupotrebe.
• Ograničenje prijenosa koncesija – koncesija se ne smije preprodavati ili prenositi na treće strane bez javne rasprave i ponovne procjene opravdanosti, kako bi se spriječilo trgovanje resursima zajednice.
• Rješavanje sporova pred domaćim sudovima – svi sporovi vezani za koncesije moraju se rješavati pred sudovima u Bosni i Hercegovini, a ne pred međunarodnim arbitražama koje mogu zaobići lokalne zakone i interese.
• Sanacija nakon isteka koncesije – koncesionari moraju biti obavezni vratiti zemljište i objekte u stanje koje omogućava daljnju uporabu u skladu s javnim interesom, o svom trošku i uz korištenje fonda za sanaciju.
Također se traži da se zakonom propiše obavezna revizija svih postojećih koncesija, s mogućnošću izmjene ili raskida ugovora gdje su utvrđene nepravilnosti, kako bi se ispravile postojeće štete i zaštitio javni interes.
„Vaša je odgovornost osigurati da upravljanje prirodnim bogatstvima i javnim dobrima Hercegbosanske županije bude u interesu svih građana, a ne uske skupine privilegiranih. Pozivamo Vas da ove preporuke ugradite u proces donošenja zakona te time osigurate zakon koji će biti pravedan, transparentan i u službi lokalnih zajednica i budućih generacija“, navodi se u pismu koje potpisuju Inicijativa Mladi za Kupres Udruga Attivo, NGG Spasimo naš kraj, KODD – Koalicija za Odgovornu Demokraciju i Dostojanstvo, NGG Očuvajmo duvanjski kraj, Udruženje građanki Grahovo, Mladi Buškog blata.
Istina.media
