Bosna i Hercegovina se međunarodnim sporazumima obvezala do 2050. godine ugasiti termoelektrane i rudnike ugljena te tako okončati proces dekarbonizacije.
Koliko god zelena tranzicija pozitivno utjecala na smanjenje zagađenja i kvalitetu života, ona će ugasiti na tisuće radnih mjesta.
U termoelektranama i rudnicima radi oko 12.000 radnika
Oko 12.000 zaposlenih trenutno radi u termoelektranama i rudnicima, a država nema jasnu strategiju što učiniti s tim ljudima, kao ni s lokalnim zajednicama u kojima je rudarstvo bilo nositelj razvoja, a koje bi mogle ostati puste, piše Capital.ba.
U Republici Srpskoj oko 60 posto ukupne proizvodnje električne energije dolazi iz termoelektrana, što jasno pokazuje razmjere izazova.
Termoelektrane izravno zapošljavaju oko 5.000 radnika, dok je broj indirektno vezanih radnih mjesta oko 10.000.
Primjerice, samo u Gacku je zaposleno oko 1.900 radnika u rudniku i termoelektrani, koja je uz Ugljevik najveći proizvođač struje u Srpskoj.
Novinarka i glavna urednica portala Direkt Milanka Babić Kovačević, nakon razgovora s lokalnim stanovništvom, zaključila je da oni nisu zabrinuti.
„Stanovnici Gacka s kojima sam razgovarala nisu zabrinuti. Kako su mi rekli, otkako je termoelektrana otvorena, govore da joj je kraj blizu, a ona radi već 40 godina. Malo tko zapravo razmišlja što nakon zatvaranja. Dobar dio već ima neku izlaznu strategiju – imanje na selu s kojeg ostvaruje prihod ili plan za sezonski rad na hrvatskoj obali“, kaže ona.
Unatoč tome, svjedoči da se Gacko polako gasi, iako ima resurs poput RiTE-a.
Iako službeno ima oko 9.000 stanovnika, u stvarnosti se barata brojkama od šest do sedam tisuća, uglavnom sredovječnih i starijih, dok u osnovnoj i srednjoj školi ima svega 960 učenika.
„Građani plaćaju ljude koji bi trebali rješavati probleme – od premijera, resornog ministra do lokalne vlasti i menadžmenta Elektroprivrede – ali ni njima dekarbonizacija nije prioritet“, ističe Babić Kovačević.
Domaće vlasti očekuju pomoć EU
U Ministarstvu energetike i rudarstva Republike Srpske ne izražavaju veliku zabrinutost, jer proces dekarbonizacije vide kao dugoročan.
„Zatvaranje termoelektrana mora biti postupan, dugoročan proces, koji će u najvećoj mogućoj mjeri ublažiti posljedice po radna mjesta i sigurnost opskrbe energijom“, kažu u ministarstvu.
Dodaju da već 15 godina rade na privlačenju ulaganja u obnovljive izvore energije, a sljedeći korak je prekvalifikacija i prijenos radne snage s termoelektrana u sektor obnovljivih izvora, energetsku učinkovitost, ali i u druge grane poput turizma i poljoprivrede.
Ipak, priznaju da to neće ići lako jer je otpor u rudarskim krajevima velik.
Naglašavaju da je BiH tradicionalno „regija ugljena“, što čini energetsku tranziciju posebno složenom i osjetljivom.
„Stoga s pravom očekujemo da europske financijske institucije pomognu tu tranziciju, kako bi se ublažile vrlo složene posljedice koje mogu nastati“, zaključuju u ministarstvu.
Iz EU poručuju da BiH može računati na tu pomoć. Podsjećaju da ključnu ulogu imaju Fond za pravednu tranziciju i drugi mehanizmi.
„Fond za pravednu tranziciju usmjeren je na regije koje su najviše pogođene dekarbonizacijom, pružajući financijsku potporu i tehničku pomoć za poticanje ekonomske diversifikacije“, navode iz Delegacije EU u BiH.
Dodaju da su BiH na raspolaganju i Program razmjene regija ugljena te projekti Horizon Europe, koji potiču razmjenu znanja, inovacije i izgradnju kapaciteta.
Podsjećaju da je od 2020. do 2023. trajala regionalna “Inicijativa za regije ugljena u tranziciji na Zapadnom Balkanu i u Ukrajini”, čiji je cilj bio pružiti podršku tim regijama u pravednom i održivom prelasku s ugljena na zelenu energiju.
U Federaciji BiH bazna ovisnost o ugljenu
U Federaciji BiH nisu sigurni kako napustiti termoelektrane na ugljen jer su one baza na kojoj počiva elektroenergetski sustav.
Kako priznaju, u velikom su zaostatku u izgradnji novih kapaciteta poput hidrocentrala, vjetroparkova i solarnih parkova.
„Ovi projekti mogu otvoriti nova radna mjesta i omogućiti prekvalifikaciju radnika u grane koje su društveno-ekološki prihvatljivije. Svi – od politike i nadležnih ministarstava do lokalnih zajednica, planera i energetskih kompanija – imaju obvezu uključiti se u ovaj proces na dobrobit cijelog društva“, poručuju iz Elektroprivrede BiH.
Primjeri iz Europe
U Europi se mogu naći brojni pozitivni primjeri tranzicije.
Nekadašnji rudarski Ruhr u Njemačkoj potpuno je transformiran nakon zatvaranja rudnika. Industrijski kompleksi pretvoreni su u kulturne centre i muzeje, a regija je snažno uložila u obnovljive izvore i tehnološki sektor, navodi Capital.ba.
Saarland se nakon gašenja rudnika početkom 2000-ih okrenuo novim tehnologijama i IT industriji, dok je Austrija uz pomoć EU fondova razvila projekte u obnovljivim izvorima energije i turizmu, omogućivši radnicima prekvalifikaciju i smanjenje nezaposlenosti.
Istina.media
