Na Općinskom sudu u Mostaru, pred sucem Dominikom Krasićem, danas je održan nastavak glavnog pretresa oko preminuća bebe Sare Dadić iz Ravnog. Jednogodišnjakinja je preminula od pneumgokoknog meningitisa u lipnju 2022. godine, nakon kraće bolesti i nedobivanja adekvatne liječničke pomoći. Dadić je „liječena“ lijekovima za snižavanje temperature, a roditeljima je govoreno da je u pitanju viroza, nije na vrijeme hospitalizirana, nisu joj izvađeni nalazi, nije joj uključen antibiotik.
Županijsko tužiteljstvo HNŽ-a, tužiteljica Branka Krtalić optužnicu u ovom predmetu protiv liječnice Ane Margeta podiglo je 14. prosinca 2023. godine zbog nesavjesnog liječenja i teškog kaznenog djela protiv zdravlja ljudi. U optužnici se, uz ostalo navodi da liječnica pored jasnih simptoma koji upućuju na loše opće stanje djeteta, nije naložila da se malodobnoj pacijentici urade hitne laboratorijske pretrage, nije obavljeno ultrazvučno, RTG, CT ili bilo kakvo drugo snimanje i pregled Sare Dadić, niti je zadržana na bolničkom promatranju i liječenju.
Početkom rujna na temu Sarine smrti svjedočila je liječnica Doma zdravlja Ravno, koja ju je Saru uputila za Mostar, te medicinske sestre s Pedijatrije. Danas je svjedočila Marija Novaković Bošnjak, voditeljica Klinike za dječje bolesti u Mostaru.
Uradila bi nalaze
„Dijete je došlo, 80 kilometara je od Ravnog do Mostara, temperatura visoka duže od 12 sati, dijete sa nedostatkom jetrenog enzima. Da ste vi primili to dijete, što biste uradili“, pitala ju je tužiteljica.
„To je malo nezahvalno. Ja sam malo starija i mislim da bi tu uradila nalaze“, kazala je Novaković Bošnjak. Upitana je li tu bio stariji liječnik, kazala je da jeste. Upitana je li optužena liječnica Margeta kontaktirala doktoricu oko Sare, kazala je da nije.
Upitana propisuju li se za bebu od godinu dana tri antipiretika, kazala je da obično u toj dobi djeteta idu paracetamol i brufen.
Upitana je li upoznata da je doktorica roditeljima male Sare propisala tri antipiretika, kazala je da nije. Upitana u kakvom stanju je dovedena Sara kazala je: „Sara je došla bez svijesti, nije disala, bilo je kasno jutro ili već podne“, istaknula je svjedokinja.
Na putanje zna li da su roditelji dovodili Saru i uvečer, odgovorila je da ne zna, da je to bila nedjelja, a da je ona bila dežurna u ponedjeljak, kada je bila reanimacija.
Upitana od strane tužiteljice kada se prvi put susrela s preminulom Sarom Dadić kazala je da je za slučaj čula od kolega, a prvi put je vidjela kada je došla na reanimaciju na intenzivnu njegu.
Na upit treba li na djecu koja imaju metaboličku bolest jetre, manjak enzima od 10-15 posto posebno paziti predstojnica klinike je odgovorila da treba.
„Ako je dijete s kroničnom bolešću akutno bolesno svakako da se treba obratiti pozornost. Ovdje se radi o kroničnoj bolesti s akutnom komplikacijom“, istaknula je.
Na upit tužiteljice otvore li liječnici u Bolničkom informacijskom sustavu (BIS) povijest bolesti pacijenta uz ono što im kažu roditelji istaknula je:
„Povijest bolesti je skup svih tih papira, ali u bolničkom sustavu možete otvoriti bilo koji nalaz iz prethodnih posjeta i naći sve što vas zanima“, kazala je.
Na upit je li pogledom u sustav vidjela ima li uopće nalaz i mišljenje optužene istaknula je da ga nije bio.
„Nalaza u bolničko informacijskom sustavu nije bilo. Nakon što se dogodi nekakva ovakva situacija u klinici sve prebiremo, tražimo gdje smo mogli nešto bolje, tako da smo sigurno tražili taj nalaz, u BIS-u ga nije bilo“
Upitana je li obaveza da bude u BIS-u, odgovorila je „Trebao bi“. Osim u BIS-u, kopija nalaza i mišljenja daje se i roditeljima pacijenta, upitala je tužiteljica.
„Da, nakon što se napiše nalaz, isprinta se i jedan se daje roditeljima“, dodala je Novaković Bošnjak.
Odvjetnika optužene zanimalo je očekuje li se kod djeteta triput cijepljenog protiv pneumgokoka razvoj ovakve bolesti kazala je – da se ne očekuje. Upitana od odvjetnika optužene jesu li dva pacijenta u životno ugroženom stanju teža bila za Margenu nego 40 redovnih – kazala je da je teško odgovoriti na to pitanje. Dalje ju je pitao je li točno da se gore navedena tri propisana antipiretika smiju davati naizmjenično, što je potvrdila. Upitana može li specijalizant, po pravilima bolnice primiti dijete na bolničko liječenje i uključiti antibiotsku vanjsku terapiju bez konzultacije s dežurnom nadslužbom kazala je da ne može.
Dvoje djece spremili bez hitne, oboje umrlo
Pojedinačna odgovornost nastavlja se utvrđivati. Međutim, ono što se jasno kristalizira iz ovog slučaja i drugih sličnih je da je najgore kada djecu i odrasle zadesi teško stanje vikendom. Rijetko će tada u bolnicama i domovima zdravlja potrefiti na iskusne liječnike.
I slučaj preminuća bebe iz Konjica, o kojem smo također pisali, događao se vikendom. Oba slučaja pokazuju da je sustav prilično neposložen, bez jasne koordinacije i pravila, te da u konačnici niz nesretnih okolnosti dovede do katastrofe. U tom kontekstu nije na odmet reći da su obje bebe, i ona iz Konjica, i ona iz Ravnog u Mostar spremljene roditeljskim vozilima. Ivanu Dadić iz Doma zdravlja Stolac uputili su u Mostar bez hitne, a također i majku i oca iz Konjica.
Suđenje u ovom predmetu nastavlja se u studenom, kada bi mišljenje trebao dati neovisni vještak, koji je danas opravdao izostanak sa suda.
Kristina Perić/Istina.media
