U nastavku suđenja za zločine nad ratnim zarobljenicima u Bugojnu, Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine uložilo je dokaze u vezi s postupanjem prema grupi zarobljenika Hrvatskog vijeća obrane.
Tužiteljstvo je uložilo naredbu optuženog Selme Cikotića u kojoj se navodi da 23 zarobljenika zahtijevaju poseban tretman.
“Tužiteljstvo dokazuje da je optuženi bio upoznat s takozvanim spiskom ekstremista”, kazao je tužitelj Mladen Vukojičić, piše Detektor.
On je u spis uvrstio dokaze da je Cikotić bio zapovjednik Operativne grupe Zapad i da je u okviru te grupe postojala i funkcionirala četa Vojne policije. Uložen je popis njenih pripadnika.
Uložena su dva zahtjeva zapovjednika Trećeg korpusa da se 23 zarobljena vojnika prebace u Kazneno-popravni zavod u Zenici, kao i obavijest zapovjedništva Operativne grupe Zapad o odgađanju prijevoza zbog kvara na vozilu.
Dokumenti pokazuju da je jedinica na Rostovu, prema riječima Vukojičića, bila pretpotčinjena Operativnoj grupi Zapad. Dio dokaza odnosi se na funkcioniranje pravosudnih organa.
“U kritičnom razdoblju postojao je sustav za vođenje postupaka protiv pripadnika Armije BiH”, kazao je tužitelj.
Među stotinjak uloženih dokaza su akti u vezi s izvođenjem zarobljenika na uređenje borbenih položaja, te akti kojima Tužiteljstvo dokazuje postojanje oružanog sukoba i sustava rukovođenja i zapovijedanja, kao i da su u jedinicama bili upoznati s pravilima međunarodnog ratnog prava.
Dževad Mlaćo je optužen da je, u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojno, naredio ubojstva zarobljenika hrvatske nacionalnosti, a Selmo Cikotić, kao zapovjednik Operativne grupe Zapad Armije BiH, da nije spriječio podređene pripadnike niti poduzeo mjere za njihovo kažnjavanje zbog mučenja i ubojstava ratnih zarobljenika. Na teret mu je stavljeno i odvođenje zarobljenika na prisilne radove na prve linije, gdje su neki poginuli, a neki ranjeni.
Mlaćina braniteljica Sabina Mehić prigovorila je na autentičnost dvije službene zabilješke, jer nije saslušan onaj tko ih je sačinio. Obrana Cikotića prigovorila je na relevantnost više dokumenata iz 1994. godine, kao i nekih iz 1992.
“Dokument je izvan okvira optužnice”, kazala je braniteljica Edina Rešidović.
Navela je da je sporna autentičnost nekih dokumenata i da Tužiteljstvo bezuspješno pokušava to popraviti. Ocijenila je da je nejasno na koju okolnost se ulaže naredba izdana prije formiranja Operativne grupe Zapad, kao i akt koji nema veze s tom grupom, već potječe iz 307. brigade.
Nastavak suđenja zakazan je za 18. studenoga.
