Odgovor na ruski utjecaj u EU i države zapadnog Balkana, posebno kandidatkinje za članstvo u EU, kao rijetko kad do sada, nameće se kao iznimno važan za Europsku uniju, ali i cjelokupnu Europu.
Piše: Vera Soldo za Istina.media
“Rusija i dalje predstavlja prijetnju na Zapadnom Balkanu, ali uz dovoljno političke volje, njezin destabilizirajući utjecaj može se značajno obuzdati”, jedan je od glavnih zaključaka izvješća koje je objavio Europski institut za sigurnosne studije (EUISS), u analizi kako se EU može suprotstaviti globalnoj strategiji Kremlja.
EU mora štititi svoje interese
Ovo pitanje posebno je aktualizirano nakon ruske agresije na Ukrajinu u veljači 2022. godine, ali i nakon dolaska američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji pokušava postići mirovni sporazum Ukrajine i Rusije, dok postiže pojedine kompromise s nekima od država članica koje ne žele podržati europske sankcije Rusiji.
Pri tome se misli na Mađarsku kojoj su SAD odobrile jednogodišnje izuzeće od američkih sankcija zbog korištenja ruske nafte i plina. Rusija je godinama radila na mađarskoj ovisnosti o ruskoj nafti i plinu, te je ta država dovedena u poziciju potpune ovisnosti o ruskim energentima.
Međutim, od strane predsjednika Trumpa za EU stižu upozorenja o sankcijama za države koje kupuju ruski plin i naftu, kao i pozivi da “EU slijedi američki put sankcija Rusiji”, što stvara vrlo zbunjujuću političku situaciju.
No, realnost je da, konkretno i na ovom slučaju, Rusija povoljnije prodaje energente Mađarskoj kako bi ju zadržala kao “crnu ovcu” u EU, a što mađarski premijer Orban i čini. Pitanje je samo koliko će Trump za to imati strpljenja iako sada ističe kako je mađarski premijer njegov dobar prijatelj. No, sudeći po dosadašnjim, iznenadnim potezima američkog predsjednika, pitanje je vremena kada će se to promijeniti. Pragmatičan zaključak bio bi kako EU mora štititi svoje interese.
“Rusija ne nudi alternativu Europskoj uniji
Europski institut za sigurnosne studije (EUISS), u svojoj analizi na temu suprotstavljanja EU globalnoj ruskoj strategiji, ističe kako “Rusija ne nudi alternativu Europskoj uniji, ali i kako dalje iskorištava podjele i ranjivosti u regije”, državama zapadnog Balkana, “kako bi provodila svoje strateške interese”. No, kako se navodi, zbog činjenice da se balkanske države sve više okreću EU, Rusija je svedena na ulogu disruptora, remetilačkog faktora.
Kako se navodi, Rusija želi spriječiti daljnje širenje NATO-a i EU i ometati euroatlantske integracije država regije jer te procese smatra izravnom prijetnjom svom geopolitičkom utjecaju.
U izvješću EUISS-a navodi se nekoliko načina uplitanja u balkansku regiju, od ekonomskog, vjerskog do informacijskog-medijskog.
Srpska pravoslavna crkva identificirana je kao „ključni instrument utjecaja koji vrši značajnu društveno-političku moć“ u zemljama s pretežito pravoslavnim stanovništvom – uključujući Srbiju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Republiku Srpsku (RS), entitet u BiH. Moskva manipulira i koristi zajedničku slavensku baštinu i pravoslavne kršćanske tradicije kako bi „njegovala osjećaj srodstva“, narativ koji se često pojačava kroz javnu diplomaciju i medijske kanale koje podržava država.
Kada su u pitanju mediji, navodi se kako regionalni mediji poput Sputnika i RT Balkana koji je pokrenut u Srbiji u studenom 2022. godine, unatoč ograničenjima EU-a i kao dodatna snaga na promicanje ruskih narativa nakon agresije na Ukrajinu, igraju ključnu ulogu u pojačavanju poruka Kremlja diljem balkanskih zemalja. prenošenje i dijeljenje sadržaja, bez odgovornosti omogućuje brzo širenje dezinformacija koje postaju dio “informacijskog ekosustava“, odražavajući i pojačavajući narative koje oblikuje Moskva.
Istodobno se navodi i kako se „pad energetske poluge odražava u smanjenju ruskog gospodarskog otiska u cijeloj regiji”, a koja je godinama služila kao snažan alat za stvaranja energetske ovisnosti, zadovoljavajući velik dio energetske potražnje u regiji.
Kako se energetski monopol smanjuje, Moskva riskira gubitak jednog od svojih najučinkovitijih sredstava za vršenje pritiska na regionalne vlade. S druge strane, iznosi se i činjenica da, kada je riječ o trgovini i ulaganjima, EU i njezine države članice „u velikoj mjeri dominiraju“ Zapadnim Balkanom.
Prioriteti EU za smanjenje štetnog utjecaja
Analitičarka EUISS-a, dr. Bojana Torić, navodi nekoliko prioriteta za EU i njezine države članice kako bi pomogli u „daljnjem smanjenju štetnog utjecaja Rusije“ na Zapadnom Balkanu. Prvo, potreba za izbjegavanjem političkih i strateških vakuuma koje EU nije riješila – posebno u zemljama poput Sjeverne Makedonije, koja je promijenila čak i naziv kako bi unaprijedila članstvo u EU, ali se i dalje suočava s kašnjenjima u pregovorima o pristupanju. „Ovu dugotrajnu stagnaciju koriste i ruski i lokalni utjecajni agenti“, upozorava u izvješću.
U Izvješću se i „koalicije voljnih“ za nametanje ciljanih sankcija lokalnim akterima, pojedincima i tvrtkama u regiji, uz stajalište kako bi „koordinirani pristup“ između nekoliko glavnih gradova EU-a, bio daleko učinkovitiji u jačanju kredibiliteta EU-a“.
Drugi prioritet koji se navodi u izvješću EUISS-a. je jačanje javne diplomacije na terenu proširenjem obrazovnih i programa za mlade koje financira EU, organiziranjem događaja s temom EU-a kako bi se „potaknuo osjećaj europskog identiteta“ i povećanjem vidljivosti EU-a u lokalnim zajednicama kako bi se pokazali „opipljivi pozitivni rezultati“ ulaganja EU-a, ali i “jačanje EU odgovora podržavanjem (lokalnog) neovisnog novinarstva“.
Tajni vojni kampovi u BiH i Srbiji
Ali, ruski utjecaj u balkanskim državama prisutan je i kroz tajne, vojne kampove gdje se vršila obuka. Konkretno, početkom ove godine, BiH je potresla izjava ministra obrane Zukana Heleza o prisutnosti ruskih vojnih kampora u entitetu RS. Iako je vlast u RS to negirala, naknadno se ispostavilo kako je sve bilo istina, a na to su ukazale i službene informacije iz Moldavije. Radilo se o slučaju Aleksandra Bezrukovnog, ruskog obavještajca koji je uhićen u BiH i izručen Poljskoj.
On je u okolici Banja Luke obučavao grupu Moldavaca za nasilne akcije protiv proeuropske vlasti u Moldaviji, zbog sprječavanja njenog puta ka EU. Nakon uhićenja u Bosanskoj Krupi, BiH ga je izručila Poljskoj, gdje ga vlasti terete za koordinaciju napada protiv Poljske, SAD-a, Njemačke i drugih zapadnih saveznika.
Obavještajne agencije Moldavije objavile su izvješća o postojanju kampova za obuku u BiH i Srbiji, gdje su obučavane osobe za izazivanje nereda. Navodi se da je više od 300 mladih iz Republike Moldavije obučavano u kampovima u Ruskoj Federaciji, kao i u gerilskim kampovima u Srbiji i BiH, s ciljem izazivanja masovne destabilizacije i nereda oko predsjedničkih izbora i ustavnog referenduma o ulasku u Europsku uniju 20. listopada ove godine.
„Dobili su i specijalizirane instrukcije o korištenju bespilotnih letjelica opremljenih eksplozivom i cijevnim bombama, od rujna do sredine listopada, od strane stranaca povezanih s privatnim vojnim grupama kao što su ‚Wagner’ i ‘Ferma’”, rekao je Alexandru Musteata, šef obavještajne i sigurnosne službe, prenijeli su moldavski mediji.
Sigurnosna služba Moldavije (SIS) je u suradnji s moldavskom policijom (IGP) i Tužiteljstvom za borbu protiv organiziranog kriminala (PCCOCS) identificirala 13 stranaca koji su imali uloge koordinatora, trenera i instruktora, priopćila je policija. SIS je identificirao još 11 stranaca koji su pomagali u kampovima za obuku u BiH i Srbiji kao instruktori.
Nekoliko dana kasnije Povjerenstvo za nadzor nad radom Obavještajno – sigurnosne agencije BiH (OSA) dobila je informaciju iz ove agencije da su postojale grupe koje su boravile u BiH u protekla dva mjeseca i da se prema neslužbenim informacijama ti kampovi nalaze na području RS-a.
Predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, a tijekom posjeta predsjednice Europske komisije (EK) Ursule von der Leyen Beogradu sredinom listopada ove godine, potvrdio je uhićenje ruskih državljana koji su u kampu ‘Sunčana rijeka’ kraj Loznice i Malog Zvornika, izvodili borbenu obuku stranih državljana koji namjeravaju izazivati nerede u Moldaviji.
“Priveli smo i srpske državljane koji su nam bili dostupni. Oni su nam dali podatke o kome je riječ, a istraga se dalje nastavlja. Oni se i dalje nalaze u pritvoru. U ovom slučaju su bila prisutna i trojica ruskih državljana u tom kampu. To je ono što vam mogu potvrditi”, rekao je Vučić, kazavši kako su sve otkrile srbijanske sigurnosne službe, ali kako “ne može potvrditi da iza tog kampa stoje ruske službe”
BiH i podložnost ruskom utjecaju
U svojoj analizi za Atlas Institute for International, analitičar Theo Dyera piše kako je “mir na Zapadnom Balkanu od 2001. godine u suprotnosti s neredom rusko-ukrajinskog rata i ruskim korištenjem energije, migracija i sabotaža u hibridnom ratovanju protiv Europe”.
Autor zaključuje kako Kremlj zadržava mogućnost poticanja latentnih napetosti u regiji – ponajviše u BiH – i otvaranja novog fronta u sukobu Europe i Rusije: rastuće političke napetosti u BiH ometat će integraciju zemlje u euroatlantske institucije i privući druge zemlje koje pokušavaju steći utjecaj unutar Zapadnog Balkana.
“Zamršena politika potkopava razvoj BiH. Odluka o dodjeli BiH statusa kandidata za EU 2022. godine donesena je kako bi se zemlja odmaknula od geopolitičke orbite Rusije, unatoč tome što nije ispunila kriterije potrebne za otvaranje pristupnih pregovora. Nasuprot tome, Rusija pokušava potkopati Daytonski sporazum. Cilj joj je spriječiti integraciju BiH u NATO i EU, kao i iskoristiti krize u BiH i Ukrajini kako bi preopteretila ograničene resurse NATO-a. Srpski predsjednik Aleksandar Vučić stao je uz Dodika kako bi pokazao svoj prosrpski nacionalizam, ali kako bi očuvao odnose Srbije s EU, nije podržao odcjepljenje RS-a od BiH. Dodik je također izgradio odnos s mađarskim predsjednikom Viktorom Orbanom, koji je RS-u osigurao kredite, diplomatsku podršku i policajce za Dodikovu sigurnost”, navodi Dyera u analizi za Atlas Institute for International.
On na kraju zaključuje kako je stabilizacija BiH preduvjet za integraciju u EU te kako ju podržava 68% njezinog stanovništva te pri tome naglašava značajnu ulogu Srbije.
“Suradnja sa Srbijom ključna je kako bi se osiguralo da se spori napredak BiH prema pristupanju EU ne zaustavi u potpunosti. EU mora naglasiti Srbiji kako je njezino vlastito pristupanje EU nemoguće ako vojno podržava srpske nacionaliste u RS-u ili na Kosovu”, ističe autor.
Pri tome spominje i uloge Rusije i Turske.
“Rusija i Turska bi iskoristile sukob koji bi uslijedio za projiciranje utjecaja na Balkanu, a takav bi ishod rezultirao izbjeglicama, lakim oružjem i potencijalno islamskim fundamentalistima koji se šire po EU koja bi trebala uložiti obnovljene napore kako bi ojačala vladavinu prava u BiH i potaknula dugoročnu deeskalaciju”, zaključuje se u izvješću.
Utjecaj na države EU i SAD
Podsjetimo kako je objava vlade SAD-a prošle godine otkrila razmjere planova ruskog utjecaja na države EU-a, kao i samu SAD koja je za ovakve akcije optužila dvojicu ruskih državljana i zaplijenila više od 30 internetskih domena povezanih s kampanjom utjecaja na američke izbore.
O ovom otkriću pisao je Politico, ali i službeno potvrdilo američko ministarstvo pravosuđa – otkriće ruske operacije manipuliranja njemačkim, francuskim, talijanskim i britanskim političarima, poslovnim ljudima, novinarima i drugim utjecajnim osobama.
Kako je pisao Politico, cilj kampanje Kremlja u Europi bio je posijati podjele, diskreditirati SAD i potkopati podršku Ukrajini, sudeći prema nizu ruskih dokumenata, dopisa i zapisnika sa sastanaka na kojima se razvijala strategija ruskog psihološkog rata, a do kojih je došao FBI.
Dosje na 277 stranica detaljno opisuje ruske planove za “osvajanje srca i umova Europljana”.
Jedan od dokumenata je i dopis ruske IT tvrtke, koja se bavi i marketingom, PR-om, organizacijom događaja, Social Design Agency, a koja je usko povezana s ruskom vlašću koja koristi usluge ove tvrtke, opisuje plan targetiranja ljudi putem stvarnih objava i komentara na društvenim mrežama kako bi se zaobišli botovski filtri društvenih medija.
U dokumentu stoji da je cilj kampanje “izazvati kod korisnika racionalne (primjerice, tematiziranje pitanja ‘stvarno, zašto mi trebamo pomoći Ukrajini?‘) i emocionalne (kao što je, ‘Amerikanci su takvi gadovi!‘) reakcije”, prenio Politico.
Psihološke operacije (Psy-ops) se također oslanjaju na tzv. dvojničke domene za širenje lažnih članaka i sadržaja koji izgledaju kao da dolaze iz zapadnih medija. Domene su uključivale krivotvorine Reutersa, Der Spiegela, Bilda, Le Mondea, Le Parisiena, Welta, FAZ-a, Süddeutsche Zeitunga, Delfija i drugih, a plaćane su kriptovalutama poput bitcoina, navodi se u izjavi FBI-a.
Američko ministarstvo pravosuđa službeno je priopćilo kako su “ruske tvrtke Social Design Agency (SDA), Structura National Technology (Structura) i ANO Dialog, koje djeluju pod kontrolom ruske predsjedničke administracije, a posebno prvog zamjenika šefa Ureda predsjednika Rusije, Sergeja Vladilenoviča Kirijenka, koristile su te domene, između ostaloga, za prikriveno širenje propagande ruske vlade s ciljem smanjenja međunarodne podrške Ukrajini, jačanja proruskih politika i interesa te utjecaja na birače na američkim i stranim izborima, uključujući predsjedničke izbore u SAD-u 2024. godine”.
“U svezi s zapljenama domena, američko Ministarstvo financija objavilo je označavanje 10 pojedinaca i dvaju subjekata kao dio koordiniranog odgovora na ruske zlonamjerne napore utjecaja usmjerene na američke predsjedničke izbore 2024. Ministarstvo pravosuđa oduzima 32 internetske domene koje su ruska vlada i akteri koje sponzorira ruska vlada koristili za sudjelovanje u tajnoj kampanji miješanja i utjecaja na ishod izbora u našoj zemlji. Kako se navodi u našim sudskim podnescima, unutarnji krug predsjednika Vladimira Putina, uključujući Sergeja Kirijenka, naredio je ruskim tvrtkama za odnose s javnošću da promoviraju dezinformacije i narative koje sponzorira država kao dio kampanje utjecaja na američke predsjedničke izbore 2024.“, rekao je državni odvjetnik Merrick B. Garland.
Plan za poticanje međunarodnog sukoba
Ruski ‘psihološki operativni tim’ identificirao je Njemačku kao posebno ranjivu metu za ruski utjecaj uz navode kako su “Nijemci su ovisniji od Francuza”, referirajući se na njemačku ovisnost o ruskim energentima i izvozu.
FBI je citirao internu rusku bilješku: “Prvo i najvažnije, moramo diskreditirati SAD, Veliku Britaniju i NATO, a drugo, uvjeriti Nijemce da se suprotstave ‘neučinkovitoj politici sankcija'”.
Navodi se i plan tvrtke Social Design Agency koji opisuje operaciju pod nazivom ‘Poticanje međunarodnog sukoba’ usmjerenu posebno na Francusku i Njemačku gdje je cilj “eskalirati unutarnje napetosti… kako bi se promicali interesi Ruske Federacije i utjecati na sukobe u stvarnom životu i umjetno stvoriti konfliktne situacije putem lažnih članaka, influencera, kao i ciljanih objava i komentarima na društvenim mrežama”, a sve u cilju “destabilizacije društvene situacije”.
Ova ruska agencija je zbog poticanja proruske kampanje, manipulacije informacijama i dijeljenja dezinformacija pod sankcijama Švicarske, Belgije, Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva, Monaka, Alustralije, EU-a, SAD-a i Kanade te je identificirana je kao ključni akter kampanje, odgovorna za stvaranje lažnih web stranica koje se lažno predstavljaju kao vladine organizacije i legitimni mediji u Europi (prvenstveno u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Ukrajini i Ujedinjenom Kraljevstvu).
EU zbog ruskog utjecaja razmišlja o “probnom roku” za nove članice
O suzbijanju ruskog utjecaja u EU, ali i o prevenciji u proširenju na nove članice nedavno je za Financial Times govorila i europska povjerenica za proširenje, Marta Kos. Ona je kazala kako EU razmišlja o novom pristupu za buduće članice, države zapadnog Balkana – svojevrsnom “probnom roku” članstva u EU.
Ono što je značajno za naglasiti je kako je EU, nakon ruske agresije na Ukrajinu 2022. godine, dramatično promijenila stajalište o proširenju na nove članice, države zapadnog Balkana, a koji je više od desetljeća bio na čekanju. Može se kazati da je upravo ruska invazija oživjela proces proširenja.
Međutim, suočena s, još uvijek, značajnom nepripremljenošću zemalja kandidatkinja, ali i previranjima unutar same Unije, a posebno zbog Mađarske koja se pod vodstvom Viktora Orbana i svojih ekonomskih interesa, prvenstveno uvoza jeftinih ruskih energenata, protivi i blokira jedinstveni konsenzus o uvođenju sankcija Rusiji, očito je kako se traži kompromisno rješenje.
EU se želi ojačati i potencijalno odvratiti zemlje kandidatkinje od ruskog utjecaja, ali i spriječiti novog, kako se europska povjerenica za proširenje Mara Kos izrazila, “trojanskog konja” u Uniji.
“Trojanski (ruski) konj” u EU
„Ne želim biti poznata kao povjerenica koja je uvela ‘trojanskog konja’, koji će postati aktivan za 5, 10 ili 15 godina“, rekla je za Financial Times Marta Kos, povjerenica EU za proširenje, te navela kako Komisija radi na idejama poput „prijelaznih razdoblja, svojevrsnog probnog razdoblja, zaštitnih mehanizama“, dodajući kako su ideje ipak u ranoj fazi te da će se o njima tek raspravljati.
Prema ovoj ideji, države kandidatkinje mogle bi biti primljene u članstvo na “probni rok” od nekoliko godina, uz mogućnost isključenja ukoliko ne budu ispunjavale demokratske standarde EU-a, slobodi medija, neovisnosti pravosuđa itd., i ako bi slijedile “mađarski primjer” približavanja Rusiji, nakon što se pridruže Uniji.
“Potrebna nam je ova rasprava i ne bismo je se trebali bojati”, rekla je Kos za Financial Times. Ova njena izjava dolazi nakon što je Europska komisija objavila izvješće o napretku zemalja kandidatkinja, uključujući Ukrajinu i Moldaviju, ocjenjujući Crnu Goru i Albaniju kao najbolje u provedbi reformi. Ali Kos je također kazala kako je EU puno opreznija kada je riječ o proširenju na nove članice, nego što se govori u javnim izjavama podrške.
Opreznost EU-a proizlazi i iz iskustva Unije s mađarskim premijerom Viktorom Orbánom, koji je dosljedno slabio sankcije protiv Rusije, protivi se bilo kakvoj vojnoj pomoći Ukrajini i postaje sve autoritarniji u svojoj državi, unatoč naporima Bruxellesa da ga kazni blokiranjem fondova EU.
Kos je rekla da komisija radi na prijedlozima koji će uključivati snažnija jamstva za vladavinu prava i učinkovitije mehanizme za suspenziju prava ili beneficija u slučaju kršenja temeljnih vrijednosti.
“Država bi mogla biti izbačena iz Unije u slučaju ponovljenih kršenja”, rekla je.
Međutim, novi pristup nametnuo bi strože zahtjeve novim članicama u usporedbi s postojećima, uključujući Mađarsku, ali bi mogao i dovesti do pritužbi članica-kandidatkinja da su zbog uloge “probnog članstva”, diskriminirane u odnosu na ostale članice Unije.
No, ove pritužbe bile bi ozbiljne s obzirom da takav pristup nisu imale ostale članice, ali i pokazale kako se novine uvode ne jer je to Bruxelles izmislio, već upravo zbog Orbanovih postupaka i najava kako će staviti veto na članstvo Ukrajine.
„Ne treba vam Orban da provedete reforme za vaš proces transformacije. Puno je važnije proći kroz reforme. I ima puno posla u objema zemljama, Ukrajini i Moldaviji. Ujedinjenje dviju zemalja u zajedničkom procesu, što u stvarnosti znači da je Moldavija taoc Orbanovog veta na Ukrajinu izmišljeno”, rekla je Kos.
Ona je odbacila moguće pritužbe o diskriminaciji novih članica kojom bi se stvorila Unija s članicama s više prava i onim članicama s manje prava. Rekla je kao ova reforma u pristupanju novih članice ne bi stvorila “dvoslojno članstvo” u EU, kazavši kako se od budućih zemalja očekuje obveza poštivanja vladavine prava bez ikakvih ograničenja.
“Bruxelles također želi povećati postupnu integraciju zemalja kandidatkinja u europske programe prije nego što postanu punopravne članice, primjerice, putem “demokratskog štita” Unije, nove inicijative usmjerene na rješavanje najozbiljnijih prijetnji demokraciji u EU”, kazala je Kos, pri tom ipak s naglaskom kako se zemlje kandidatkinje mogu pridružiti tom “klubu” tek nakon što provedu unutarnje reforme.
No, Kos je istovremeno i govorila o “hitnosti proširenja” na države istočne Europe. Očito je kako zbog ruskog utjecaja, ali i djelovanja Mađarske kao članice EU-a, Bruxelles želi ubrzati proširenje, ali i uvesti “probni rok” za buduće članice želeći spriječiti “spavače” u širenje ruskog utjecaja u samoj Uniji.
„Uspjeli smo zaustaviti Rusiju na glavnim vratima, ali ako EU ne održi tempo proširenja, najveći strah koji imam jest da će Rusi ući na stražnja vrata”, zaključila je europska povjerenica za proširenje Marta Kos.
