Korupcija u zdravstvenom sektoru Bosne i Hercegovine ne jenjava ni nakon godina upozorenja, reformskih pokušaja i javnih apela. Najnovija analiza pravomoćnih presuda, intervjua s tužiteljima, zdravstvenim radnicima i građanima otkriva kako se korupcija najčešće odvija, gdje je sustav najranjiviji i zbog čega se odgovorni rijetko kažnjavaju. Dok pacijenti iz straha iniciraju mito, pojedini liječnici zloupotrebljavaju položaj, a institucije ne uspijevaju odgovoriti ozbiljno i pravovremeno — korupcija i dalje izravno utječe na pristup i kvalitetu zdravstvene zaštite.
Analiza korupcije u zdravstvu Bosne i Hercegovine za razdoblje 2013. – 2023. godine otkriva obrasce zloupotreba, najkritičnije procese i razloge zbog kojih sustav teško suzbija koruptivna ponašanja. Nalazi pokazuju da korupcija ostaje duboko ukorijenjena, premda većina zdravstvenih radnika svoj posao obavlja profesionalno, piše N1 BiH.
Nermin Kadribašić, autor analize i antikorupcijski stručnjak, ističe da je cilj bio dobiti potpunu i činjenicama potkrijepljenu sliku o korupciji u zdravstvu.
„Prikupili smo sve pravomoćne presude protiv zdravstvenih radnika za razdoblje 2013. – 2023. te razgovarali s tužiteljima, antikorupcijskim tijelima, zdravstvenim radnicima i građanima kako bismo razumjeli gdje se korupcija događa i zašto“, kaže Kadribašić.
Prema analizi, godišnje je između četiri i pet zdravstvenih radnika osuđeno za koruptivna djela — ukupno oko 50 u deset godina, a najviše predmeta vodilo se u Zeničko-dobojskom kantonu.
„Velik broj zdravstvenih radnika radi odgovorno, ali postoji određeni broj onih koji koriste prilike kako bi pribavili sebi korist — bilo financijsku, bilo kroz pogodnosti u zapošljavanju ili listama čekanja“, dodaje Kadribašić.
APIK: Analiza kao alat za jačanje prevencije
Damirka Mioč, zamjenica direktora Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK) Bosne i Hercegovine, objašnjava da se APIK uključio jer analiza donosi konkretne i korisne nalaze.
„Podržavamo svaki projekt vezan uz prevenciju korupcije. Dobra analiza pokazuje gdje su rizici i daje smjernice za daljnje djelovanje“, ističe Mioč.
Dodaje da je zdravstvo, uz obrazovanje, prioritetni sektor za prevenciju:
„Zdravlje i obrazovanje dvije su ključne oblasti u kojima moramo djelovati najintenzivnije“, naglašava ona.
Uzroci korupcije: nepovjerenje pacijenata i slabi odgovori sustava
Kadribašić navodi da je jedan od najdubljih problema percepcija da bez poznanstva ili poklona pacijent neće dobiti adekvatnu uslugu.
„Građani često misle da bez veze ili nečega ‘ispod ruke’ neće dobiti zdravstvenu uslugu. To ih motivira da sami iniciraju korupciju“, kaže on.
Odbacuje opravdanje o materijalnom statusu liječnika:
„Velik broj liječnika nikada ne bi pristao na korupciju, bez obzira na plaću“, ističe Kadribašić.
Naglašava i ulogu građana:
„Važno je da građani ne pristaju na davanje mita i da svaku sumnju prijave. I sama provjera djeluje preventivno“, kaže on.
Ističe i strah pacijenata:
„Razumijemo strah od prijave, jer pacijent sutra ponovno mora do istog liječnika. Ali situacija nije onako loša kako se ponekad percipira.“
Struka: korupcija je sustavna i zahtijeva reformu
Rifat Rijad Zaid, predsjednik Liječničke komore FBiH, naglašava da je korupcija široko rasprostranjena u društvu, a zdravstveni sektor nije izuzetak.
„Korupcija je sveprisutna i moramo je shvatiti ozbiljno. Zahvalni smo na svakoj analizi koja se time bavi“, kaže Zaid.
Navodi i primjer iz SAD-a:
„U SAD-u korupcija znači oduzimanje licence. Kod nas je problem što je korupcija prisutna i u pravosuđu, što otežava procesuiranje.“
Najčešći oblici korupcije: od poroda do privatne prakse
Analiza potvrđuje da se korupcija najčešće javlja u procesima s velikim pritiskom pacijenata i dugim listama čekanja.
„Najviše presuda odnosi se na porode i ginekologiju te upućivanje pacijenata iz javnog u privatni sektor“, kaže Kadribašić.
Kao primjere navodi:
-korupciju u rodilištima
-nezakonite prekide trudnoće (slučaj u Zenici)
-zapošljavanje preko veze
-krivotvorenje medicinske dokumentacije
-izdavanje lažnih liječničkih uvjerenja (slučaj u Bihaću s više od 40 liječnika)
-pronevjeru lijekova i opreme
-utjecaj farmaceutskih kompanija
-manipulacije pri dodjeli specijalizacija
„Najosjetljiviji je odnos pacijent – liječnik, jer se tu najdirektnije narušava pravo pacijenta“, dodaje Kadribašić.
APIK: Prevencija mora biti vidljiva, ne samo napisana
Mioč naglašava da planovi borbe protiv korupcije u zdravstvenim ustanovama moraju biti aktivni:
„Planovi integriteta ne smiju ostati mrtvo slovo na papiru. Moraju se provoditi u praksi“, kaže ona.
Liječnička komora: Sustav treba temeljitu rekonstrukciju
Zaid zaključuje da bez duboke reforme nema napretka:
„Ovaj zdravstveni sustav generira korupciju. Treba preokrenuti svaki kamen. Ovako ne može opstati, jer stvara nezadovoljne pacijente i liječnike“, poručuje Zaid.
Istina.media
