Hrvatski sabor je 15. prosinca, po hitnom postupku, izglasao Zakon o izgradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, uz samu granicu s Bosnom i Hercegovinom. Ranije procjene kritičara te odluke upozoravale su da bi ovakvo odlagalište, smješteno manje od jednog kilometra od granice s BiH, moglo ugroziti zdravlje najmanje 250 tisuća ljudi u 13 općina u slivu rijeke Une, no iz Hrvatske su negirali bilo kakvu opasnost po zdravlje stanovništva.
Posebnim zakonom (lex specialis) definirano je područje zahvata na lokaciji bivšeg vojnog skladišnog kompleksa Čerkezovac na Trgovskoj gori, gdje je planirano zbrinjavanje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško, kao i institucionalnog radioaktivnog otpada iz hrvatskih bolnica i industrije, koji se trenutačno privremeno skladišti na različitim lokacijama, uključujući dva instituta u Zagrebu te krugove brojnih bolnica. Ranije smo pisali da se sve to provodi bez strateške procjene utjecaja na okoliš u okviru državnog plana prostornog razvoja Hrvatske te bez uključivanja javnosti i lokalnog stanovništva iz BiH u proces odlučivanja, piše Zurnal.info.
Namjera skladištenja radioaktivnog otpada na ovoj lokaciji datira još iz 1997. godine, što znači da su vlasti u Bosni i Hercegovini imale više nego dovoljno vremena za aktivnije uključivanje. Prije deset godina, 2015., općine iz sliva Une potpisale su zajedničko pismo kojim su zatražile zaustavljanje aktivnosti, nakon čega je 2016. godine Parlamentarna skupština BiH usvojila Rezoluciju o neprihvaćanju izgradnje skladišta i odlagališta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori. Iste godine Narodna skupština Republike Srpske usvojila je Rezoluciju o protivljenju izgradnji odlagališta otpada niske i srednje radioaktivnosti u općini Dvor.
Tijekom tog razdoblja i u godinama koje su uslijedile organizirani su prosvjedi u potencijalno pogođenim općinama. U međuvremenu su u Hrvatskoj nastavljene pripreme: 2020. godine Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško preuzeo je od Ministarstva zaštite okoliša i energetike Republike Hrvatske na korištenje lokaciju bivšeg vojnog skladišta Čerkezovac, u općini Dvor.
U 2021. godini u Bosni i Hercegovini formirani su Ekspertski i Pravni tim za Trgovsku goru, koji su zauzeli stav da je skladištenje radioaktivnog otpada na granici Hrvatske i BiH izrazito rizično. Skupština općine Novi Grad zatražila je hitnu reakciju Predsjedništva BiH i Vijeća ministara BiH kako bi se Hrvatsku spriječilo u provedbi navedenih planova.
Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško objavio je 2025. godine da je završeno rušenje osam skladišnih objekata na lokaciji bivše vojarne JNA Čerkezovac na Trgovskoj gori, kako bi se oslobodio prostor za izgradnju skladišta radioaktivnog otpada.
Federalno ministarstvo okoliša i turizma priopćilo je da nije zaprimilo nikakvu službenu obavijest putem Ministarstva vanjskih poslova BiH od institucija Republike Hrvatske o rušenju navedenih objekata, niti raspolaže službenim informacijama o statusu ili spremnosti Studije utjecaja na okoliš, kao ni o načinu na koji će ona biti dostupna javnosti u BiH.
Istaknuli su kako se rušenje ne može povezivati s izgradnjom Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada jer Centar još uvijek nema potrebne dozvole za početak rada, s obzirom na to da Studija utjecaja na okoliš još nije objavljena.
Prema mišljenju Pravnog tima za Trgovsku goru, iznesenom u Strategiji pravne zaštite interesa Bosne i Hercegovine u vezi s odlaganjem radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na toj lokaciji, formalne konzultacije koje suštinski ne uvažavaju primjedbe druge strane predstavljaju kršenje obveza iz ESPOO konvencije.
„Sa žaljenjem konstatiramo da Hrvatska odbija uključiti stručnjake i institucije iz BiH u istraživanja lokacije Čerkezovac te da se zajednički, prema jedinstvenom projektu, istraži šire područje lokacije, uključujući teritorij BiH, odnosno područje potencijalno pogođeno projektom na teritoriju obje države. Dosadašnja geološka saznanja o širem području Trgovske gore i lokaciji Čerkezovac ukazuju na izrazito složenu geološku strukturu terena, zbog čega su, prema mišljenju Ekspertskog tima, nužna detaljna geološka i hidrogeološka istraživanja s obje strane državne granice i rijeke Une kako bi se mogla procijeniti prikladnost ove lokacije“, priopćeno je iz Ministarstva.
Stav stručnjaka je da se Studija utjecaja na okoliš ne može izraditi bez zajedničkog rada i istraživanja eksperata s obje strane granice, koja se moraju provoditi u sigurnim terenskim uvjetima, bez opasnosti od minsko-eksplozivnih sredstava.
Također ističu da Hrvatska nije zatražila nijedan dokument od BiH relevantan za izradu Studije utjecaja na okoliš, poput dokumenata o zaštiti izvorišta pitke vode, izvješća o provedenim geološkim i hidrogeološkim istraživanjima, podataka o miniranim područjima na teritoriju BiH i slično, niti je iskazala interes za razvojne i građevinske planove na teritoriju BiH, udaljene svega oko dva kilometra od planirane lokacije skladišta radioaktivnog otpada.
Ranije smo pisali da je Predsjedništvo BiH moglo pokrenuti postupak međunarodne arbitraže ili tužbu protiv Hrvatske pred međunarodnim sudovima. Prema međunarodnim konvencijama, nuklearni objekti ne mogu se graditi u pograničnim područjima bez suglasnosti susjedne države. Hrvatska je, međutim, donijela presedansku odluku o odlaganju nuklearnog otpada u kompleksu bivše vojarne Čerkezovac, čiji se ulaz nalazi svega 850 metara od rijeke Une.
Predsjedništvo BiH to nije učinilo. Reagirajući na odluku Sabora o usvajanju Zakona, predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić izjavila je da se pitanje Trgovske gore moralo riješiti u ranijoj fazi bilateralnih odnosa, i to u vrijeme kada je član Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda bio Milorad Dodik.
„Idealna prilika bile su teme poput Pelješkog mosta – most može, ali odustanite od Trgovske gore. Ova ideja postoji još od 1999. godine. Umjesto toga, Dodik je 2019. godine omogućio Hrvatskoj izgradnju Pelješkog mosta, koristeći institut veta kao član Predsjedništva BiH. Možda je nešto osobno ispregovarao, ali u političkom smislu i u interesu naroda – nije učinjeno ništa“, navela je Trivić.
U veljači 2023. godine Milorad Dodik izjavio je da „Republika Srpska neće odustati od zahtjeva da Hrvatska zaustavi projekt izgradnje odlagališta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori“, te da „očekuje i međunarodne tužbe“, no takve postupke nije inicirao dok je bio član Predsjedništva BiH. U ožujku 2019. godine pozvao se na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa prilikom glasovanja o zaključku kojim se Hrvatsku poziva da zaustavi izgradnju Pelješkog mosta dok se ne riješe otvorena pitanja.
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac prošlog je tjedna uputio otvoreno pismo zastupnicima Hrvatskog sabora, upozorivši da je prijedlog Zakona o izgradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada čin koji predstavlja protivpravni ulazak u završnu fazu političkog projekta planiranog skladišta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori. Pozvao je zastupnike da prije glasovanja razmotre ozbiljne posljedice koje bi realizacija projekta mogla imati po zdravlje stanovništva, okoliš i ukupnu sigurnost, kako u Republici Hrvatskoj, tako i u Bosni i Hercegovini.
Istodobno je Ministarstvo kojim rukovodi Košarac raspolagalo sredstvima namijenjenima zaštiti interesa BiH u vezi s planiranim odlaganjem radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori. Tijekom 2023. i 2024. godine utrošen je tek manji dio tih sredstava.
Revizija je pokazala da je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH u 2024. godini raspolagalo s 500.000 KM proračunskih sredstava u okviru Programa posebne namjene, namijenjenih financiranju aktivnosti Pravnog i Ekspertnog tima za zaštitu interesa BiH. Do 31. prosinca utrošeno je tek nešto više od 57.000 KM, pri čemu su problematizirani način isplata i angažman međunarodnih pravnih stručnjaka.
Najveći dio sredstava potrošen je na usluge javnog informiranja i odnosa s javnošću (28.866 KM) te na ugovore o djelu (9.600 KM). Izdaci za rad komisija iznosili su oko 3.000 KM, a odnosili su se na troškove prijevoza članova Pravnog i Ekspertnog tima za sudjelovanje na konferencijama posvećenima Trgovskoj gori. Oko 30.000 KM utrošeno je na objavu javnog poziva za angažman međunarodnog odvjetničkog ureda za pravno savjetovanje.
Ministarstvo je u suradnji s Pravobraniteljstvom BiH tek sredinom 2024. godine raspisalo javni poziv za izbor međunarodnog odvjetničkog ureda. U rujnu 2024. Vijeće ministara BiH donijelo je posebnu odluku kojom je odobreno više od 700.000 KM za razdoblje od tri godine. Ugovor je sklopljen s odvjetničkim uredom Laborde Law iz Pariza, uz ugovorenu cijenu od 200 eura po satu, pri čemu ukupna naknada ne smije premašiti 360.000 eura.
U proračunu za 2023. godinu Ministarstvu je prvotno odobreno 500.000 KM za Program posebne namjene Trgovska gora, no prestrukturiranjem rashoda iznos je umanjen za 180.000 KM, pa su konačno raspoloživa sredstva iznosila 320.000 KM. Ta su sredstva bila namijenjena financiranju rada Pravnog i Ekspertnog tima, a tijekom 2023. godine utrošeno je nešto manje od 200.000 KM, uglavnom za isplatu jednokratnih naknada članovima timova.
Odlukom o utvrđivanju visine pojedinačnih jednokratnih naknada, članovima Ekspertnog tima isplaćeni su iznosi u rasponu od 2.000 do 10.000 KM.
Kao obrazloženje navodi se da su članovi Ekspertnog tima stručnjaci iz područja upravljanja radioaktivnim otpadom, geoloških, seizmoloških i hidrogeoloških istraživanja, koji su provodili sveobuhvatne analize, izrađivali prijedloge mjera zaštite stanovništva te definirali stručna rješenja, navedeno je u revizorskom izvješću Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Istina.media
