Poduzeće „Sarajevogas“ iz Istočnog Sarajeva raspisalo je natječaj za projektiranje i izgradnju magistralnog plinovoda Šepak–Novi Grad, čija je procijenjena vrijednost 900 milijuna konvertibilnih maraka bez PDV-a.
Dok stručnjaci smatraju da se projekt temelji na ruskom plinu, direktor poduzeća „Sarajevogas“ tvrdi da će se kupovati plin koji bude najjeftiniji.
Vlada Republike Srpske u studenome prošle godine donijela je odluku o davanju suglasnosti za realizaciju projekta izgradnje magistralnog plinovoda Šepak–Novi Grad, koji je, kako su naveli, strateški važan projekt planiranom strategijom razvoja energetike Republike Srpske do 2035. godine.
Posao od milijardu KM
Prema odluci, projekt obuhvaća tri faze – izgradnju dijela trase Šepak–Banja Luka, izgradnju priključnih plinovoda prema općinama i gradovima te, u konačnici, izgradnju dijela plinovoda od Banje Luke do Novog Grada. Nositelj aktivnosti je poduzeće „Sarajevogas“ d.d. Istočno Sarajevo.
Ovo poduzeće je 29. prosinca prošle godine objavilo natječaj za projektiranje i izgradnju plinovoda. S PDV-om iznos prelazi jednu milijardu konvertibilnih maraka, piše Biznis.info.
Vlasti u Republici Srpskoj već neko vrijeme inzistiraju na „Novoj istočnoj interkonekciji“ koja će se kod Bijeljine spajati s plinovodom u Srbiji, a za koji se očekivalo da će ga financirati ruski „Gazprom“.
Ovo je ranije bio prvi veliki test državne vlasti u oslobađanju od ruskog utjecaja te u odnosu prema politici i budućem članstvu u Europskoj uniji, čije su države znatno smanjile ili u potpunosti obustavile poslovanje s ovom plinskom kompanijom pod kontrolom Kremlja.
Tko će biti investitor?
Državni ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković za Detektor navodi da nije vidio natječajnu dokumentaciju, ali da mu to zvuči vrlo neracionalno u ovom geopolitičkom trenutku te se pita tko će investirati 900 milijuna u nešto što je vrlo neizvjesno.
– Sada kada je očita američka ofenziva na cijeli regiju i problemi s NIS-om u Srbiji, dakle ta ofenziva kojom Amerikanci izbacuju Ruse sa Zapadnog Balkana, to zvuči suludo. (…) Da li je to sada Dodikova igra da se opravda Rusima jer im je dužan, ne znam. Znam sigurno da reakcija Američke ambasade na takav proces neće biti blaga – kaže Konaković.
Upitna isplativost plinovoda
Direktor poduzeća „Sarajevogas“ Istočno Sarajevo, Nedeljko Elek, za Detektor je izjavio da je dužina plinovoda oko 500 kilometara i da ima 18 plinskih stanica koje će biti na ulazu u gradove i općine na trasi, te smatra da je ovo jedan od najjeftinijih natječaja koji je raspisan za takvu dužinu plinovoda u Europi. Navodi kao usporedbu da je plan izgradnje južne interkonekcije dug 170 km, bez plinskih stanica, i košta 400 milijuna eura.
Na pitanje je li procjena natječaja dio dogovora s „Gazpromom“ od prije nekoliko godina, Elek kaže da nije i da je ovo drugi projekt. Kako pojašnjava, Vlada Republike Srpske prije desetak godina dogovorila je da „RS Gas“ surađuje s „Gazpromom“ i da je tada bila planirana trasa ispod rijeke Drine, no nikada nisu dobili suglasnost Vijeća ministara.
– Kako to nikada nije završeno, Vlada RS-a donijela je novu odluku, dodijelila to „Sarajevogasu“, i od nas je tražena studija izvodljivosti. Izvodljivost je radio Ekonomski fakultet Sveučilišta u Istočnom Sarajevu. To je ozbiljna studija, Vlada ju je usvojila, na temelju te studije došlo se do budžeta u kojem je snimana trasa i urađene projekcije. Ovo je ozbiljan dokument, a na temelju te studije, koju je vlada usvojila, raspisan je natječaj – govori Elek.
Prema njegovim riječima, projekt će se financirati iz budžeta Vlade RS-a tijekom pet godina te neće biti kredita.
– Uopće ne radimo projekciju čiji ćemo plin kupovati. Kupovat ćemo plin koji bude u tom trenutku najjeftiniji na tržištu – izjavio je.
Iako ideja o posebnom plinskom kraku iz Srbije prema Republici Srpskoj postoji najmanje deset godina, Milorad Dodik je na vrhuncu ruske invazije na Ukrajinu, u ljeto 2022. godine, nakon susreta s predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom i čelništvom „Gazproma“ u Sankt Peterburgu, zaprijetio blokadom projekata u Federaciji ukoliko izgradnja plinovoda iz Srbije ne dobije suglasnost u Vijeću ministara.
Čiji će biti plin?
Almir Bečarević, bivši direktor BH GAS-a, za Detektor kaže da, prema njegovim informacijama, pola iznosa daje Vlada RS-a, dok bi druga polovica bila kreditno zaduženje.
Navodi da je projekt temeljen na ruskom plinu te da se postavlja pitanje čiji će plin biti u tim cijevima, s obzirom na to da je Bugarska najavila obustavu tranzita ruskog plina preko svoje teritorije.
– Što se tiče same isplativosti plinovoda, i to je veliki upitnik, jer je prvobitni plinovod bio planiran da ga financira „Gazprom“, a planirano je bilo da se izgrade dvije termoelektrane na plin na tom pravcu kako bi projekt bio isplativ. Pošto znamo da „Gazprom“ više nije prisutan u Europi u smislu financiranja, postavlja se pitanje same isplativosti, jer je i studija izvodljivosti rađena za znatno manji iznos, uz te dvije termoelektrane na plin. Ako ih nema, nemoguće je pronaći isplativost – smatra Bečarević.
Na samoj trasi plinovoda do Banje Luke, kako kaže Bečarević, relativno je malo potrošača, te se pita tko će vratiti 900 milijuna KM u tako malom tržištu. Objašnjava da se radi i o projektiranju, ispitivanju terena, nabavi cijevi, gradnji, primopredajnoj stanici te da procijenjena vrijednost nije puno „predimenzionirana“.
Produžetak Turskog toka
Na pitanje tko bi mogao biti izabran, Bečarević smatra da RS ne bi sebi dopustila da bira ruske firme, s obzirom na odnos Europe prema njima i rat u Ukrajini.
– Nova istočna interkonekcija od početka je bila bazirana na ruskom plinu. I dalje je bazirana na ruskom plinu. To bi faktički bio Turski tok, odvojak u Srbiji do granice s BiH, a zatim bi od Šepka plinovod išao prema Novom Gradu. Postavlja se pitanje tranzita preko Turskog toka jer je Bugarska najavila da više neće tranzitirati ruski plin preko svoje teritorije – kaže Bečarević i dodaje da je cijeli projekt „isforsiran“.
Zaključio je da ukoliko u projektu nema termoelektrane na plin i ako cijena kilovata sata bude visoka, postavlja se pitanje kome će se plin prodavati i na kojem tržištu.
Firme se već javljaju
Elek nije zabrinut zbog izvođenja radova. Kaže da se već dosta firmi prijavilo iz regije i svijeta jer je natječaj međunarodni. Ne zna tko će biti izabran za izvođača radova jer banka mora dati jamstvo u iznosu od 50 milijuna eura.
– Mislim da se Rusi nigdje u Europi ne pojavljuju kao izvođači radova, oni uopće nemaju firmu koja to radi. Za Kineze ne znam, jer kad se oni javljaju na natječaje, obično se javljaju kao izvođači za autoceste. Hoće li se ovdje javiti, zaista ne znam – zaključuje Elek.
Konaković ne vidi tko bi se mogao prijaviti i tko bi riskirao da izgradi infrastrukturu u srcu Europe u koju ne može doći ni kubik ruskog plina.
– Kuda bi doveli taj plin? Kuda bi im Rusi isporučivali? Kako bi se Srbija postavila u toj situaciji, kad vidi probleme sa sankcijama? To zvuči vrlo sumnjivo – dodaje on.
Rok za podnošenje ponuda po natječaju istječe 28. siječnja ove godine.
Prekid dotoka ruskog plina
Bruxelles je potvrdio da će do 2027. godine u potpunosti prekinuti uvoz ruskog plina, a Danska je u rujnu prošle godine predložila da se posebna pažnja posveti plinovodu Turski tok.
EU planira potpunu blokadu uvoza ruskog plina od početka invazije na Ukrajinu. Već u ožujku 2022. lideri EU složili su se o smanjenju ovisnosti, a plan je predstavljen u svibnju iste godine.
Plan je da se ruski plin koji se dostavlja po ugovorima kraćim od jedne godine zaustavi najkasnije 17. lipnja 2026., osim u država bez izlaza na more, kao što su Mađarska i Slovačka. Zabrana uvoza ruskog plina po dugotrajnim ugovorima stupit će na snagu krajem 2027., dok bi Mađarska i Slovačka plin mogle uvoziti do 1. siječnja 2028.
Novi plinovod i na jugu BiH
Bosni i Hercegovini potrebne su nove plinske veze jer trenutačno ima samo jedan izvor plina – iz Rusije, što građane i tvrtke ostavlja ovisnima o tom izvoru, dok druge europske države smanjuju svoju ovisnost zbog ruske invazije na Ukrajinu. Novi izvori mogli bi smanjiti i cijene plina.
Osim Istočne interkonekcije, u javnosti se često govori o Južnoj interkonekciji – plinskoj vezi na jugu BiH koja bi značila alternativne izvore plina, neovisne o Rusiji. Na sjednicama Vijeća ministara prije nekoliko godina ove dvije veze stavljane su u zajedničku točku za glasanje, ali nikada nisu usvojene zbog opstrukcija iz oba entiteta.
Dodik je 2022. godine zaprijetio da će formiranje državne vlasti usloviti upravo Istočnom interkonekcijom, a SNSD-ov ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Staša Košarac, u prosincu 2024. izjavio je da Vijeće ministara neće dati u proceduru odobrenje za Južnu interkonekciju „bez deblokade Istočne interkonekcije“.
Južna interkonekcija, o kojoj se Parlament Federacije BiH očitovao prošle godine i usvojio zakon potreban za gradnju, nije nova ideja. Ovaj plinovod godinama stoji u idejnim ladicama vlasti u Federaciji, koje su se mijenjale posljednjih 15 godina. U posljednjim tjednima razgovori o ovom pitanju su intenzivirani, a u BiH boravi delegacija američke tvrtke zainteresirane za implementaciju projekta.
Bez Južne interkonekcije, jedina alternativa bila bi nabava plina iz Azerbejdžana, koji do Jugoistočne Europe putuje posebnim plinovodom preko Bugarske i Srbije. No, taj plinovod nije bez nedostataka jer je malog kapaciteta.
Istina.media
