Prema Indeksu percepcije korupcije (CPI) Bosna i Hercegovina nalazi se među četiri najlošije pozicionirane države u Europi s ocjenom od 34 od mogućih 100, a u svijetu zauzima 109. mjesto koje dijeli s Alžirom, Nepalom i Indonezijom. Neznatna promjena za jedan bod više u odnosu na prošlu godinu ne mijenja sliku višegodišnje stagnacije jer BiH i dalje ostaje na samom dnu Europe, gdje lošiji rezultat imaju samo Rusija, Bjelorusija i Srbija, koja je posljednjih godina doživjela značajan pad zbog posljedica korupcije po ljudske živote i suzbijanja građanskih sloboda.
Upravo je fokus ovogodišnjeg istraživanja CPI bio na posljedicama koje urušavanje demokracije ostavlja na stanje korupcije u zemlji, jer se države s izgrađenim demokratskim institucijama, slobodnim medijima i drugim mehanizmima nadzora nad radom vlasti efikasnije suprotstavljaju korupciji. Po tom pitanju u BiH se ništa nije promijenilo u odnosu na prethodne godine, jer smo po stanju korupcije koje mjeri CPI između zemalja koje se ocjenjuju kao neuspjele demokracije i država koje nose epitet diktatorskih režima. Na to je posebno utjecao niz zakona u Republici Srpskoj koji je tijekom prošle godine imao za cilj suzbijanje slobode govora i udruživanja, kao i urušavanje pravnog poretka.
Globalni izvještaj objavljen uz rezultate CPI također je fokus stavio na financiranje izbornih kampanja, koje je od vitalnog značaja za zaštitu izbornog procesa od korupcije. U našem kontekstu važno je reći da istraživanje TI BiH-a pokazuje da vlada potpuni mrak u ovoj oblasti, gdje su stranke u posljednjim izvještajima prikrile najmanje 2,6 milijuna KM troškova kampanje. U zemlji gdje vlada privid demokracije, vlast koja prolazi krizu legitimiteta sve više nastoji ovladati izbornim procesom, što je i dokazano otkrivanjem masovnih izbornih.
U regionalnom izvještaju Transparency International navodi se da napredak BiH po pitanju borbe protiv korupcije ometaju neuspješni napori da se eliminira politički utjecaj na imenovanja u pravosuđu i da se efikasno regulira neovisnost sudaca i tužitelja. TI BiH je već ukazivao na farsu koja trenutno prati proces usvajanja zakona o VSTV-u, gdje ključni donositelji odluka nastoje zadržati mehanizme koji omogućavaju političku kontrolu nad pravosuđem.
Takvo BiH pravosuđe u zemlji koja je na samom dnu po stanju korupcije i dalje ima porazne rezultate u procesuiranju koruptivnih kaznenih djela. U takvoj situaciji i brojne korupcijske afere koje su obilježile prošlu godinu, poput afera Vijadukt ili Pretis, nisu dobile pravosudni epilog.
Još jedna kritična oblast i dalje ostaje sprječavanje javnih, gdje po novom zakonu na državnoj razini i dalje nije izrečena nijedna sankcija, u Republici Srpskoj je praktično ozakonjen sukob interesa proizvoljnim tumačenjima, a na razini FBiH zakon se ne primjenjuje više od 13 godina. Zbog toga je TI BiH nedavno, uz podršku 13 parlamentaraca, inicirao usvajanje novog zakona o sukobu interesa u FBiH, a glasanje u parlamentu moglo bi jasno pokazati koji politički akteri opstruiraju ključne reforme zbog čega se BiH godinama nalazi na samom dnu Europe.
S ovim razinama korupcije BiH ne može praviti bilo kakve korake u europskim integracijama, a većinu reformi neophodnih za suzbijanje korupcije vlast je obećala ispuniti reformskom agendom. Ipak, i dalje gledamo očigledne opstrukcije reformskih procesa, posebno od ključnih aktera u vlasti koji prolaze krizu legitimiteta i nastoje zadržati poluge moći, odupirući se demokratskim procesima kroz prekrajanje izborne volje građana i stavljanje pod političku kontrolu onoga što je ostalo od neovisnih institucija u ovoj zemlji.
Zato TI BiH apelira na sve političke aktere, kao i na EU i međunarodnu zajednicu, da pruže podršku borbi protiv korupcije, jer se u protivnom mogu očekivati samo daljnji koraci prema urušavanju institucija i suzbijanju ljudskih prava i građanskih sloboda.
Istina.media
