Umjesto da se živciramo zbog ranijeg padanja mraka, iskoristimo dodatni sat za povratak prirodnijem ritmu. Zima je idealno vrijeme za smiraj pa nam ovaj pomak može poslužiti kao sjajan izgovor da usporimo i više uživamo u toplini vlastitog doma.
U noći sa subote na nedjelju, 25. listopada 2026. godine, prelazimo na zimsko računanje vremena i vraćamo kazaljke jedan sat unatrag. Iako ćemo te noći spavati dulje, ova naizgled mala promjena može izbaciti naš organizam iz ravnoteže. Otkrivamo zašto se osjećamo umorno i kako tijelu olakšati prilagodbu novom ritmu.
Unutarnji sat i socijalni jet lag
Pomicanje kazaljki s tri na dva sata ujutro možda zvuči kao sjajna vijest jer dobivamo dodatni sat za odmor, ali naše tijelo to doživljava kao blagu promjenu vremenske zone. Stručnjaci taj fenomen nazivaju socijalnim jet lagom jer naš unutarnji biološki sat, odnosno cirkadijalni ritam, ostaje podešen na staro vrijeme. Zbog toga se u prvim danima nakon pomicanja sata možemo osjećati pospano, bez energije, a nerijetko se javljaju i promjene raspoloženja, piše Net.hr
Prema podacima stručnjaka, jesenski prijelaz ipak je nešto blaži za organizam u usporedbi s proljetnim šokom kada gubimo sat vremena sna. Biološki sat prirodno teži kasnijem odlasku na spavanje pa mu ovaj ritam više odgovara. Ipak, starije osobe, djeca i oni koji već imaju problema sa spavanjem mogu osjetiti izraženije tegobe poput nesanice ili nemirnog sna.
Utjecaj na zdravlje i produktivnost
Naše tijelo oslanja se na svjetlost kako bi znalo kada treba biti budno, a kada je vrijeme za odmor. Jutarnje svjetlo ključno je jer potiče lučenje serotonina, hormona zaduženog za dobro raspoloženje, dok istodobno regulira proizvodnju melatonina za lakši san navečer. Zato povratak na standardno, zimsko računanje vremena donosi više prijeko potrebnog jutarnjeg sunca tijekom mračnijih mjeseci.
Istraživanja pokazuju da svako pomicanje sata može privremeno povisiti krvni tlak, smanjiti koncentraciju i usporiti naše reakcije. Zbog manjka sna i osjećaja smušenosti u prvim danima nakon promjene bilježi se čak i blagi porast prometnih nesreća. Ako osjetite snažan umor, dopušteno je kratko poslijepodnevno drijemanje, ali ono ne bi smjelo trajati dulje od pola sata i idealno ga je obaviti do 15 sati.
Iako Europska unija već godinama raspravlja o ukidanju ove prakse, proces je trenutačno na čekanju. Europska komisija provodi analizu koja bi trebala biti gotova krajem godine, ali su datumi za pomicanje sata već objavljeni do 2031. godine, što znači da ćemo se s ovim ritualom družiti još neko vrijeme.
Koraci za bezbolnu prilagodbu
Kako bi prilagodba prošla što bezbolnije, stručnjaci savjetuju da tijelo pripremite unaprijed. Odraslima se preporučuje odlazak na spavanje i buđenje s pomakom od desetak minuta svakog dana prije samog vikenda. Ako želite brzu prilagodbu, dovoljno je večer prije promjene otići u krevet sat vremena kasnije nego inače.
Jutarnje izlaganje suncu najbolji je lijek za mozak jer prirodna svjetlost najbrže usklađuje naš unutarnji sat s novim rasporedom. Pokušajte barem dvadesetak minuta prošetati do posla ili doručkovati uz prozor. Također, u razdoblju prilagodbe bilo bi mudro izbjegavati teške obroke, alkohol i kavu u kasnim večernjim satima, a spavaću sobu održavati hladnijom i zamračenom za kvalitetniji san.
Djeci obično treba malo više vremena da se naviknu na novi ritam pa roditelji moraju pokazati dodatno strpljenje. Korisno je pomaknuti cijeli njihov raspored, uključujući obroke i vrijeme za igru, a ujutro ostaviti navučene zavjese kako se ne bi budili prerano dok vani još traje noć.
Redovita tjelesna aktivnost sjajan je način za održavanje razine energije, ali pokušajte je obaviti u prvom dijelu dana. Svi ovi mali koraci pomoći će da prilagodba tijela na promjenu prođe glatko i bez stresa.
