Javna kompanija za upravljanje gradskim prijevozom u Sarajevu od listopada prošle godine pojedine rezervne dijelove vučnog motora starih čeških tramvaja kupuje od tvrtke koja je do prijave na natječaj prodavala uredski materijal. Od osnivanja u veljači 2024. godine nije imala nikakvo iskustvo u javnim nabavama dijelova za tramvaje, pokazuju podaci o natječajima GRAS-a koje je analizirao Detektor.
Osnivač tvrtke Asim Hadžić ranije je bio direktor u tvrtki sadašnjeg ministra gospodarstva u Zeničko-dobojskoj županiji Samira Šibonjića.
Prije nego što je dobio natječaj od 40.000 maraka za isporuku grafitnih četkica za motore i drugih dijelova čeških tramvaja ČKD K2, modela kakav je sudjelovao u nesreći u Sarajevu u kojoj je poginuo mladić, a četvero građana ozlijeđeno, Hadžić je dobio natječaj od Ministarstva prometa Županije Sarajevo, piše Detektor.
Hadžić negira da poznaje sarajevskog ministra prometa Adnana Štetu.
„Posao nije dogovoren s gospodinom ministrom, osobno se ne poznajemo“, kazao je te dodao da je posao dobiven u skladu s procedurama EBRD-a i Zakona o javnim nabavama BiH, odgovorio je na pisani upit.
„On potpiše, ostavi, ja to potpišem. Nisam imao priliku nikada se vidjeti s njim“, kazao je Hadžić u ranijem kratkom telefonskom razgovoru.
Ministarstvo kojim rukovodi Šteta natječaj vrijedan 50.000 maraka izuzelo je od primjene Zakona o javnim nabavama. Nakon toga Štetino ministarstvo Hadžićevoj je tvrtki dodijelilo i natječaj od 150.000 maraka za procjenu kvalitete transportne mreže u Sarajevu, ponovno uz izuzeće od domaćih procedura javnih nabava.
Od uredskog materijala do dijelova tramvaja
Hadžić je, prema objavama na društvenim mrežama, dugogodišnji prijatelj i suradnik Šibonjića, koji je za Detektor potvrdio da je Hadžić bio direktor tvrtke Proagro koju je on osnovao u Žepču.
„Ona je poslovala jedan kraći period, dok je bilo nešto oko malina, radili su sustave za navodnjavanje, malinarstvo i to. I zatvorena je“, kazao je Šibonjić.
Ovaj istaknuti član stranke Narodnog evropskog saveza smatra da Hadžić nije politički aktivan. Šibonjić je negirao da mu je na bilo koji način pomogao da dođe do pobjede na natječaju.
„Ne, ja sam ministar gospodarstva u Zeničko-dobojskoj županiji“, kazao je Šibonjić.
Na pitanje novinara nije mogao navesti čime se Hadžić ranije bavio.
Na pitanje je li mu veza s ministrom Šibonjićem pomogla da dobije natječaje u Sarajevu, Hadžić je u pisanom odgovoru kazao da tvrtka Proagro već godinama ne postoji. Naglasio je da su postupci provedeni u skladu s procedurama nabava BiH i EBRD-a.
Ljeto prošle godine bilo je odlučujuće za mladu tvrtku iz Zenice koju je osnovao Hadžić. Čekao je rezultate nekoliko važnih natječaja na koje se prijavio.
Za Detektor je objasnio da je tvrtku osnovao kako bi se bavila projektiranjem, nadzorom, zastupanjem i trgovinom te da ima odgovornu osobu za zastupanje i angažirane vanjske suradnike koji pomažu u projektima prema potrebi i registriranim djelatnostima „kroz interdisciplinarni rad, znanost, praksu i tehnologiju“.
Godinu ranije, samo nekoliko mjeseci nakon što je u veljači 2024. u Sarajevu osnovao tvrtku pod nazivom Centar za tehničko-tehnološko ispitivanje, Hadžić se na sajmu u Zenici pohvalio domaćim dronom vlastite proizvodnje. No novinari Klixa uskoro su otkrili da se isti dron može kupiti od proizvođača iz Kine preko turskih dobavljača.
Hadžić se pravdao da je dron uz koji se fotografirao na sajmu u Zenici trebao biti samo prikaz te da će uskoro započeti vlastitu proizvodnju. Nakon toga ne postoje javni dokazi da je takva proizvodnja ikada započela.
Godinu je CTTI završio s tek 28.000 maraka prihoda, jedva dostatnih za plaću jedinom zaposlenom, prema podacima Financijsko-informatičke agencije Federacije. U siječnju 2025. godine premješta tvrtku iz Sarajeva u Zenicu i daje joj novi naziv – Istraživački tehničko-tehnološki centar ITTC.
„Ja sam promijenio naziv kad su nam pakirali za dronove“, kazao je kratko u telefonskom razgovoru Hadžić prije nego što je zatražio upit putem e-maila.
Natječaj izuzet iz redovnih procedura
Do lipnja 2025. godine tvrtka je dobila tek nekoliko natječaja u vrijednosti od po nekoliko stotina maraka za nabavu uredskog materijala od ustanova i javnih poduzeća u Bugojnu. Natječaji su dodijeljeni direktnim ugovorima.
Zatim, od Ministarstva prometa u Sarajevu kojim rukovodi Adnan Šteta, ITTC dobiva 50.000 maraka za usluge izrade analize, definiranja i implementacije pilota „Žuta linija“, dio projekta Terrain-Twinning te angažman na prelasku na net-zero transport. Prema podacima portala javnih nabava, ovaj natječaj izuzet je iz redovnih procedura javnih nabava. Na državnom portalu postoji samo štura informacija o dodjeli ove nabave, dok na kantonalnom portalu, koji je inače detaljniji, nema niti jedne informacije o iznosu dodijeljenom ITTC-u.
Hadžić kaže da je projekt uspješno završen u konzorciju s drugom privatnom tvrtkom te da je ponuda ocijenjena kao najpovoljnija prema pravilima EBRD-a.
Iz Ministarstva prometa nisu odgovorili na upit Detektora o načinu dodjele ovog natječaja. Ministar Šteta nije odgovarao na pozive i poruke novinara Detektora.
Nakon ovog natječaja, Hadžićeva tvrtka počinje dobivati nabave veće vrijednosti.
U kolovozu 2025. godine na e-aukciji se natječe za posao vrijedan 40.000 maraka, dijelom GRAS-ovog natječaja za nabavu dijelova za tramvaj. Suprotno nje, natjecala se tvrtka koja već nekoliko godina isporučuje sitne dijelove za pogon tramvaja.
GRAS ni u ovom natječaju nije tražio prethodno iskustvo, stručnost tvrtki niti jamstvo za kvalitetno obavljen posao, pa je nedavno osnovana tvrtka morala dostaviti samo potvrdu da je registrirana za traženu djelatnost.
Detektor je ranije otkrio da GRAS više ne traži posebne kvalifikacije od tvrtki za nabavu dijelova i servisiranje tramvaja.
ITTC je na e-aukciji spustio cijenu i dobio natječaj za nabavu više od 300 grafitnih četkica za motore i reduktore tramvaja.
Ugljeno-grafitni proizvodi za tramvajska vozila koje će do listopada 2026. godine ITTC isporučivati GRAS-u ugrađuju se, između ostalog, i u tramvaje tipa ČKD K2, kakav je bio uključen u nesreću.
Prema državnom portalu javnih nabava, GRAS je do sada od ITTC-a tražio isporuku robe u vrijednosti od 1.300 maraka.
Hadžić negira da je do sada isporučio dijelove GRAS-u.
„Isporuka robe još nije izvršena i na temelju toga naša roba nije mogla biti ugrađena u vozila GRAS-a i ne može imati veze s nesrećom“, napisao je Hadžić.
Naveo je da je ITTC zastupnik „proizvođača ugljeno-grafitnih materijala renomiranog višedesetljetnog proizvođača“, ali u svom odgovoru nije naveo ime proizvođača.
„Dijelovi se nabavljaju od renomiranog proizvođača ugljeno-grafitnih elemenata iz Srbije koji svoje proizvode prodaje u cijelom regiji i šire te ima reference i dokaze o urednoj isporuci u regiji za tramvajska i željeznička vozila. Zastupnici smo proizvođača od dana registracije tvrtke“, pojasnio je Hadžić i dodao da na svu robu daju garancije, ateste i certifikate propisane tehničkim uvjetima.
„To su elementi od ugljeno-grafitnih materijala koji predstavljaju sporedne dijelove“, dodao je.
Iz GRAS-a nisu odgovorili na upit Detektora je li nešto od dijelova kupljenih od ITTC-a ugrađivano u tramvaj 516 koji je imao nesreću. Također nisu odgovorili na upite o izboru ITTC-a za ovaj natječaj. Direktor GRAS-a Senad Mujagić nije odgovarao na pozive i poruke Detektora.
Novoj tvrtki dodijeljen posao procjene mreže
U studenome je ITTC dobio svoj najveći posao do sada – nabavu vrijednu 150.000 maraka za istraživanje i procjenu kvalitete transportne mreže u Županiji Sarajevo. Nekoliko detalja o natječaju objavljeno je na stranici Europske banke za obnovu i razvoj, ali Ministarstvo prometa o njemu nije objavilo nikakve detalje na portalima nabava.
Hadžić negira da je od Ministarstva prometa dobio ijedan natječaj.
„Natječaj je dobiven izborom EBRD-a, što je vidljivo na portalu EBRD-a“, kazao je.
„Reference koje su tražene i ispunjene dokazane su uredno izvršenim prethodnim poslovima iz područja prometa, vlastitim stručnim kadrom te angažmanom drugih stručnih osoba“, naveo je Hadžić ne ulazeći u detalje ranijih poslova.
ITTC na ovom natječaju surađuje s Fakultetom za promet u Sarajevu. Hadžić je u pisanom odgovoru potvrdio da je suradnja dogovorena na zahtjev ITTC-a.
„Uloga fakulteta je da u budućim koracima, kod izrade studije, angažiramo studente na anketiranju sudionika u prometu, mjerenju protoka prometa i popunjavanju aplikacije za izračune“, odgovorio je Hadžić.
Dekan Fakulteta Amel Kosovac u telefonskom razgovoru potvrdio je da je potpisao sporazum o suradnji s tvrtkom ITTC u projektu koji se tiče istraživanja i procjene kvalitete transportne mreže u Županiji Sarajevo.
„Fakultet prometa i komunikacija potpisuje mnogo takvih sporazuma s privatnim tvrtkama, državnim tvrtkama i institucijama. To su protokoli o suradnji; na taj način to ostvarujemo. Najviše zbog studenata“, objasnio je Kosovac.
Na pitanja o proceduri izbora ITTC-a za projekt naveo je da su procedure provedene u skladu s pravilima EBRD-a. O tome kako je raspoređeno 150.000 maraka Kosovac nije želio govoriti, navodeći da projekt još nije završen.
Ovo istraživanje dio je većeg projekta za koji je Županija Sarajevo uzela više desetina milijuna maraka zajma od EBRD-a. U službenom opisu istraživanja na stranici EBRD-a navodi se da projekt želi povećati kvalitetu usluge javnog prijevoza kako bi se putnike i turiste potaknulo da manje koriste vlastite automobile. Projekt vrijedan 30 milijuna maraka također treba doprinijeti smanjenju gužvi u Sarajevu. U njemu su već ranije nabavljeni novi trolejbusi.
Hadžićeva mlada tvrtka treba pružiti konzultantske usluge za ankete i procjenu kvalitete transportne mreže.
Turski dronovi kao bh. inovacija
CTTI se prvi put javno spominje krajem 2024. godine, kada je na Zeničkom privrednom sajmu (ZEPS) predstavio prototip „BH Dron“ kao letjelicu „najviših svjetskih tehnoloških performansi“, izrađenu uz pomoć tehnologije iz Turske, uz najavu da će uskoro započeti serijska proizvodnja u Bosni i Hercegovini.
ZEPS je „BH Dron“ 2024. nagradio zlatnom medaljom za izuzetna dostignuća i doprinos u oblasti inovacija, a Hadžiću je medalju uručio Šibonjić.
Ubrzo se ispostavilo da je predstavljeni dron zapravo kineski proizvod, uvezen iz Turske.
„Dronovi su kupljeni u Turskoj i u BiH su dovučeni i sklopljeni. Trebali su poslužiti kao prikaz da ćemo i mi uskoro početi proizvodnju dronova“, kazao je Hadžić za Klix.
U odgovoru za Detektor izjavio je da je na ZEPS-u predstavio dronove turskog proizvođača.
„Ideja je bila proizvodnja dronova u BiH, ali zbog nemogućnosti dobivanja potrebnih dozvola od projekta se odustalo i prekinuta je suradnja s proizvođačem dronova iz Turske“, napisao je.
Zbog dronova je osnovao CTTI, ali nakon odustajanja od ideje firmu je prebacio iz Sarajeva u Zenicu.
Na pitanje u telefonskom razgovoru tko je „pakovao“ firmu nakon predstavljanja dronova, Hadžić nije odgovorio.
Umjesto toga, kazao je: „Ko je dolazio da me kontroliše? Oni su rekli da sam ih ja uvezao, a ja ih nisam uvezao, niti izvezao. Samo sam ih prezentirao na sajmu. A oni su napravili priču da sam ja… Bože sačuvaj.“
Fakultet za promet i komunikacije potpisao je sa Hadžićevom firmom sporazum u projektu „BH Dron“. Na pitanje je li Fakultet provjerio tvrtku s kojom je potpisan sporazum o suradnji, Kosovac je naveo da je pitanje o provjeri kvalifikacija „neumjesno postaviti profesoru“.
„Naravno da se provjeri. Ne ulazi se tako naslijepo u potpisivanje sporazuma s tvrtkama“, kazao je i dodao da tvrtka nije sama nastupala, nego u suradnji s predstavnicima turske firme koja proizvodi dronove.
Nije se mogao sjetiti naziva turske kompanije.
Na stranici ITTC-a ističe se višegodišnje iskustvo stručnjaka koji rade za tvrtku, ali na linku reference nema sadržaja. U opisu se navodi da centar ima suvremenu opremu i laboratorije, ali nema fotografija tih prostorija, već se koriste generičke fotografije s interneta.
Centar je opisan kao specijalizirana istraživačka institucija usmjerena na razvoj, analizu i unapređenje sustava prometa i komunikacija. Cilj im je postati „vodeći istraživački centar u Jugoistočnoj Europi za pametne prometne i komunikacijske tehnologije“.
Linkovi na Facebook i Instagram stranice tvrtke ne rade.
GRAS se u nabavi grafitnih četkica za motore prije nekoliko godina susreo s manjkom ponuda. Ranija analiza Detektora pokazala je da je tvrtka prestala tražiti bilo kakve reference i kvalifikacije od ponuđača u posljednjih nekoliko godina. Dobavljači su za Detektor potvrdili da je dijelove za stare tramvaje teško pronaći.
„Ovo su specifične robe koje je teško nabaviti na tržištu“, kazao je Neven Brzica, vlasnik tvrtke „WRIGG grafit i ležaji“, koja se već godinama bavi prodajom grafitnih četkica.
„Sve je teže, tako da postaje upitno plaćati te dijelove. Vjerojatno su izbacili neke tramvaje zbog toga“, dodao je Brzica.
Njegova tvrtka već nekoliko godina pobjeđuje na GRAS-ovim natječajima za dijelove za stare tramvaje ČKD K2. Također su aplicirali na dio natječaja na kojem je pobijedio ITTC. Pobijedili su na drugom dijelu natječaja za nabavu grafitnih oduzimača struje tramvaja za više od 70.000 maraka.
„Dugo godina radim i sve dijelove koje prodajem morali smo isprobati i dobiti odobrenje. Bile su komisije koje su to odobravale. Na temelju toga postoji tradicija i kvalitet“, kazao je Brzica, dodajući da se danas na tržištu mogu prijaviti svi.
Njemu je bilo neobično vidjeti interes drugih tvrtki za prodaju grafitnih četkica jer se na posljednjih nekoliko natječaja druge firme uopće nisu prijavljivale. Međutim, nije mu čudno da se mlada tvrtka pojavi u takvim nabavkama ako njen vlasnik ranije ima iskustva.
Ranije je grafitne četkice nabavljao od Tvornice ugljeno-grafitnih i elektrokontaktnih proizvoda TUP u Dubrovniku.
„Imali su podršku, njihovi inženjeri su uhodavali sve te proizvode ovdje. Kada su zatvorili pogon prije nekoliko godina, prešao sam na njemačkog dobavljača. Cijene su veće, teže mi ide, ali sam išao na to da nudim kvalitet jer sam dugo u branši i ne želim kalkulirati“, objasnio je Brzica.
„Znam da u Beogradu naručuju masovno iz Kine proizvode koji su puno jeftiniji, ali cijena ne odražava kvalitetu“, dodao je.
Hadžić planira nastaviti raditi s GRAS-om
Brzica smatra da se situacija u GRAS-u u posljednje vrijeme popravila.
„Održavanje ne mogu ocijeniti, ali napredak se vidi“, smatra Brzica.
Kao dobavljaču, više mu odgovara kada GRAS traži manje uvjeta na natječajima.
„I ja sam prije davao garancije, ostavljao mjenice, radio probe, i meni je olakšano. Moja tvrtka se smanjila, imao sam nekad više zaposlenih, sad sam gotovo sam“, kazao je Brzica.
„Olakšava i meni rad, vjerojatno ni ja ne bih mogao sudjelovati kad se sve to zahtijeva i komplicira nabavu. Procedure su nam spore“, dodao je.
Njemu nije poznato u koji specifični tramvaj se ugrađuju dijelovi koje isporuči niti je li neki od dijelova korišten u tramvaju 516.
„Ne znam u koji tramvaj ugrađuju dijelove koje prodam, znam samo tip, ali servis zna gdje ide koji dio.“
Za grafitne četkice kaže da „nisu problematičan proizvod“ i da lošiji kvalitet znači samo da će se prije potrošiti i prestati raditi, ali da ne mogu izazvati štetu niti kvar.
Desetine tramvaja proizvođača ČKD i dalje se voze u Europi. Zagrebački ZET prošle je godine završio natječaj vrijedan 700.000 eura za nabavu rezervnih dijelova za svoje ČKD tramvaje. Od tvrtki se tražilo da pošalju popis ranijih poslova te je tražena bankovna garancija od 10.000 eura da će posao biti uredno obavljen. Natječaj je uspješno završen i dobila ga je tvrtka osnovana 1990. godine.
Hadžić planira natjecati se na budućim natječajima GRAS-a.
„Planovi su da nastupamo na svim postupcima koje objavi GRAS i drugi ugovorni organi kao ovlašteni zastupnici proizvođača, gdje se budu tražili predmetni elementi i još više od ugljeno-grafitnih elemenata, obzirom da proizvođač ima široku lepezu proizvoda“, napisao je u odgovoru.
Istina.media
