U Federaciji Bosne i Hercegovine dječji doplatak iznosi 195 KM mjesečno po djetetu, ali ovo pravo ne ostvaruju sva djeca automatski. Riječ je o socijalnoj mjeri namijenjenoj prvenstveno obiteljima s nižim prihodima, a jedan od ključnih uvjeta za ostvarivanje doplatka je ispunjavanje prihodovnog cenzusa.
S jedne strane, ova selektivnost doprinosi smanjenju ekstremnog siromaštva, no kako su nam objasnili ispred Ombudsmena BiH prema specijalnom izvještaju rađenom 2021. godine o ostvarivanju prava na dječji dodatak u Bosni i Hercegovini iznosi naknada koji se odvajaju za dječji dodatak ne mogu značajnije doprinijeti smanjenju siromaštva djece u Bosni i Hercegovini.
Piše: Maja Kristić/Istina.media
Prema važećim pravilima, pravo na dječji doplatak imaju obitelji čija maksimalna mjesečna primanja po članu domaćinstva ne prelaze 410,80 KM. Prihodovni census znači da se ukupni mjesečni prihodi obitelji dijele s brojem članova, a dobiveni iznos ne smije prelaziti navedeni prag od 410,80 KM. Ovo pravo na dječji doplatak regulirano je Zakonom o materijalnoj podršci obiteljima s djecom FBiH te je riječ o naknadi koja se isplaćuje iz federalnog proračuna, a osnovica za utvrđivanje visine naknada iz ovog zakona je najniža plaća u Federaciji.
Prema zakonu, pravo na dječji doplatak može ostvariti svako dijete do navršene 18. godine života, dok djeca s teškim invaliditetom ili oboljela od malignih bolesti to pravo ostvaruju bez obzira na prihodovni census obitelji.
Kako to izgleda u praksi
Odgovori centara za socijalni rad iz više županija potvrđuju da se u praksi uglavnom primjenjuje federalni zakon i prihodovni cenzus. Ipak, pojedine županije imaju i dodatne propise. Tako se, primjerice, u Zeničko-dobojskoj županiji primjenjuje i Zakon o socijalnoj zaštiti koji predviđa poseban dodatak za djecu i mlade s invaliditetom. Za razliku od federalnog zakona, koji pravo na doplatak bez provjere prihoda omogućava djeci s invaliditetom od 90 i 100 posto uz utvrđenu tuđu njegu, županijski propis omogućava ostvarivanje dodatka i djeci s invaliditetom od 60 do 100 posto, dok su na redovnom školovanju, a najduže do 27. godine života.
Mnogi ne mogu ostvariti pravo
Dječji dodatak zaista više liči na socijalnu pomoć nego na pravo svih obitelji. Primjerice, četveročlana obitelj u kojoj oba roditelja primaju prosječnu plaću u Federaciji BiH nema pravo na dječji doplatak jer prihod po članu domaćinstva prelazi zakonski cenzus.
PRIMJER ČETVEROČLANE OBITELJI
(gdje rade dvoje roditelja s prosječnom neto plaćom FBiH) i gdje ne ispunjavaju uvjete za ostvarivanje prava na DD po federalnom propisu.
- prosječna neto plaća FBiH prema Federalnom zavodu za statistiku za XII iznosi 1.664,00 KM.
- ako dvoje roditelja zaposleno s prosječnom plaćom u gore navedenom iznosi, podrazumijeva se da oni imaju neto mjesečnu plaću:
2 (zaposlena roditelja) * 1.664,00 KM = 3.328,00 KM.
Prosječna plaća za tri mjeseca za roditelje:
3 mjeseca * 3.328,00 KM= 9.984,00 KM
Izračun prosjeka:
9.984,00 KM / 3 mj = 3.328,00 KM.
U gore navedenoj situaciji primanja su kod oba roditelja izjednačena u smislu da roditelji imaju istu prosječnu neto plaću.
Izračun smo naveli iz razloga (da bude vidljiv način izračuna općenito) kada bi neto plaće kod roditelja bila različita, na isti način bi se za tromjesečni prosjek primanja izračunavao (u skladu sa Zakonom). - četveročlana obitelj (roditelji i dvoje maloljetne djece), iz toga proizlazi:
Prosječna plaća roditelja iz gore navedene situacije iznosi 3.328,00 KM.
3.328,00 KM / 4 člana = 832,00 KM
PRIMJER ČETVEROČLANE OBITELJI
(gdje radi jedan roditelja s minimalnom neto plaćom FBiH) i gdje se ispunjavaju uvjete za ostvarivanje prava na DD po federalnom propisu
- minimalna neto plaća FBiH 2026. godine za 1027,00 KM.
- ako je jedan roditelja zaposlen s minimalnom plaćom u gore navedenom iznosi, podrazumijeva se da on ima neto mjesečnu plaću:
1 (zaposlena roditelj) * 1.027,00 KM = 1.027,00 KM.
Prosječna plaća za tri mjeseca za roditelje:
3 mjeseca * 1.027,00 KM= 3.081,00 KM
Izračun prosjeka:
3.081,00 KM / 3 mj = 1.027,00 KM. - četveročlana obitelj (roditelji i dvoje maloljetne djece), iz toga proizlazi:
Prosječni izračun neto plaće mjesečno za zaposlenog roditelja iz gore navedene situacije iznosi 1.027,00 KM.
1.027,00 KM / 4 člana = 256,75 KM
Iz gore izračunatog proizlazi da četveročlana obitelj gdje je zaposlen jedan roditelj s minimalnom plaćom FBiH u 2026. godini, ispunjavaju se uvjete za ostvarivanje dječijeg doplatka po federalnom propisu jer su prihodi ispod navedenog prihodovnog cenzusa za 2026. godinu.
Disproporcija između života i skromnog dodatka
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, krajem 2025. godine potrošačka košarica za četveročlanu obitelj iznosila je preko 3.313,90 KM. Dvije prosječne neto plaće, što vidimo u slikovnom primjeru prikazanom iznad, tek pokrivaju osnovne mjesečne troškove, što pokazuje da značajan broj obitelji s prihodima tek nešto iznad cenzusa u ranjivom položaju. Jasno je kako je potrebno ne samo povećati iznos dječjeg doplatka, već i omogućiti pravo na njega svim obiteljima.
“Iako je sustav ciljane materijalne podrške važan i djelomično korigira ekstremne socijalne nejednakosti, selektivni kriterij prihoda i niski iznosi doplatka čine ga nedovoljno učinkovitima za potpuno ujednačavanje socioekonomskih kapaciteta obitelji da se nose s troškovima odgoja djece. U perspektivi obiteljske politike, dodatna reforma koja bi omogućila širi, univerzalan pristup dječjem doplatku predstavljala bi značajan korak ka smanjenju dječjeg siromaštva i osiguravanju životnog dostojanstva za svu djecu u Federaciji BiH”, objašnjava Sanela Bašić redovna profesorica na fakultetu Političkih nauka u Sarajevu za Istinu.
Osim nedovoljnog iznosa, Ombudsmen BiH upozorava kako s ovakvim propisima i selektivnim odnosno cenzusnim biranjem radimo diskriminaciju djece.
“Ombudsmeni nastoje svojim postupanjima (po pojedinačnim žalbama građana) i nakon izrade navedenog Specijalnog izvještaja, uvijek polazeći od najboljeg interesa djeteta, ukazati i utjecati na nadležne da razmatraju izmjene i dopune zakona kako bi se ostvarivanje prava na dječji dodatak sistematski uredilo, sa ciljem jednakog pristupa pravima obitelji i djeci.”
Kako to rade uređene države
U mnogim europskim državama primjenjuje se model univerzalnog dječjeg doplatka, za razliku od selektivnog pristupa u Federaciji. To znači da sve obitelji imaju pravo na naknadu za djecu do određene dobi, bez obzira na prihode. Ovaj sustav, poznat kao child benefit ili family allowance, pruža osnovnu podršku svim obiteljima, dok se dodatna sredstva mogu dodjeljivati za veće obitelji ili djecu s posebnim potrebama. Prednost ovakvog modela je što omogućava ravnopravan pristup svim obiteljima, smanjuje administrativne procedure i efikasnije doprinosi smanjenju socioekonomskih razlika u uvjetima odrastanja djece.
“U Njemačkoj se dječji doplatak, Kindergeld, isplaćuje svim roditeljima ili zakonskim starateljima koji žive i rade u Njemačkoj i podliježu neograničenoj poreznoj obavezi, bez obzira na prihode. Drugim riječima, visina primanja roditelja ne utječe na osnovno pravo na doplatak“, kazala je za Bašić, dodajući da, uz univerzalni Kindergeld, postoje i dodatne naknade, Kinderzuschlag, namijenjene obiteljima čiji prihodi nisu dovoljni da pokriju troškove života, kako bi se spriječilo dječje siromaštvo. Unatoč tome, gotovo jedno od četvoro djece u Njemačkoj, objašnjava Bašić, nalazi se u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti.
Kindergeld iznosi 259 eura mjesečno po djetetu, dok Kinderzuschlag može iznositi do oko 297 eura mjesečno po djetetu.
“U Danskoj npr. postoji više oblika obiteljskih davanja, ali najvažnija komponenta za većinu obitelji je børne og ungeydelse — osnovna naknada za djecu i mlade: Pravo se ne uvjetuje izrazito prihodovnim cenzusom, nego je povezano sa statusom rezidenta i poreznom obavezom u zemlji, tj. ako dijete živi u Danskoj i roditelji plaćaju porez, osnovno pravo im pripada do 18 godina. Pod ovim uvjetima naknada se pruža svim obiteljima s djecom, što je bliže univerzalnom modelu nego selektivnim socijalnim davanjima. Riječ je o naknadama koje se daju bez stroge dohodovne selekcije, i ne predstavljaju socijalnu pomoć za samo najugroženije, već su standardni dio socijalne politike za sve roditelje u zemlji koji ispunjavaju uvjete boravka i poreznog statusa.”
Razmatra se novi model, ali samo do 7 godina
Moguće promjene koje najavljuje Federalno ministarstvo rada i socijalne politike osiguralo bi da svako dijete u Federaciji BiH, bez obzira na imovinsko stanje roditelja, ostvari pravo na naknadu do sedme godine života. Za sada je samo riječ o studiji uvođenja univerzalnog dječjeg dodatka, izrađenoj u suradnji s UNICEF-om. Prema odgovoru ministarstva koji smo dobili, najrealniji scenarij je model 2c, koji bi županije i Federacija mogle financijski iznijeti udruživanjem sredstava. Ovaj prijedlog zapravo predviđa kvaziuniverzalni dječiji dodatak.
“Taj model podrazumijeva potpunu pokrivenost djece dječjim dodatkom do 7 godina starosti, bez ikakvih uvjeta, bez prihodovnog cenzusa obitelji, a za djecu od 7 do 18 godina bi se u obzir uzimao prihodovni cenzus. Zato ga zovemo kvaziuniverzalni jer podrazumijeva dobnu granicu do 7 godina i potom cenzus za djecu od 7 do 18 godina. Obuhvat bi u početku bio do 50 posto. Značaj županija je neizostavno važan jer su u pitanju dodatni milijunski iznosi na već postojeća izdvajanja za dječji dodatak, odnosno nešto više od 150 milijuna KM bilo bi potrebno da se sufinancira ovaj model 2c”, navode iz resornog ministarstva za Istina.media.
Za sada uvođenje ovakvog modela je samo ideja, odnosno odrađena je studija, no hoće li doći do reforme sustava i kada za sada nije poznato. Tek kada pravo na dječji doplatak bude dostupnije većem broju obitelji, a ne ograničeno strogim prihodovnim pragovima, Bosna i Hercegovina moći će reći da je napravila ozbiljan iskorak ka pravednijem sustavu za mlade obitelji i njihovu djecu. Do tada, mnoge obitelji koje prelaze određeni prihodovni prag i dalje ostaju bez podrške, iako se suočavaju s visokim troškovima života i ograničenim proračunima za odgoj djece.
