Bosna i Hercegovina ponovno je stavljena pod pojačani međunarodni financijski nadzor nakon što ju je Radna skupina za financijske mjere (FATF) 19. lipnja uvrstila na tzv. sivu listu država s nedostacima u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma.
Odluka bi mogla dovesti do sporijih i skupljih međunarodnih transakcija, povećanog nadzora nad bankarskim poslovanjem te negativnih posljedica za investicije i kreditni rejting zemlje.
Odluka FATF-a, koji čini više od 40 država i organizacija među kojima su Europska unija i Sjedinjene Američke Države, uslijedila je nakon višegodišnjih upozorenja Vijeća Europe.
Njegovo tijelo MONEYVAL ocijenilo je da Bosna i Hercegovina nije ispunila ključne preporuke, uključujući uspostavu registra iz kojega će se znati tko su stvarni vlasnici kompanija ili donošenje zakona o upravljanju nezakonito stečenom imovinom.
Sve banke u svijetu i zemlji sada će morati provoditi pojačane provjere svih transakcija prema BiH i iz nje.
To će, kako su za Radio Slobodna Evropa (RSE) upozorili iz gospodarskih udruga, bankarskog sektora i Centralne banke BiH, usporiti prekogranična plaćanja i povećati troškove poslovanja te značiti nove troškove za građane u zemlji i inozemstvu, a posebice za gospodarstvo.
Posljedice će osjetiti izvoznici, ali i građani na čije se račune iz dijaspore, uglavnom kao pomoć, godišnje slijeva oko 2,2 milijarde eura. Postoji i rizik da pojedine strane banke ograniče ili prekinu suradnju s bankama iz BiH. Sve to za sobom vuče i pad kreditnog rejtinga te više kamatne stope.
„BiH će biti prepoznata kao zemlja s povećanim rizikom od pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti. Veliki uvoznici i izvoznici prvi će biti na udaru. Sve međunarodne transakcije iz BiH i prema njoj bit će opterećene dodatnim administrativnim provjerama“, kazao je za RSE Edis Ražanica, direktor Udruge banaka u BiH.
Bosna i Hercegovina bila je od 2015. do 2018. godsine pod „režimom pojačanog nadzora“, a ponovno je uvrštena zbog „nedovoljno razvijenog sustava za otkrivanje i sprječavanje financijskih zlouporaba“. Iz MONEYVAL-a nisu za RSE komentirali konkretne propuste BiH, već su ukazali na svoje preporuke i ranija izvješća.
Kakve će biti posljedice za građane?
Iz Centralne banke BiH, preko koje se obavlja sav unutarnji i vanjski platni promet, za RSE su kazali da je MONEYVAL izvršio procjene uvjeta koje BiH treba ispuniti 2024. godine, kad je objavljeno i izvješće s jasno definiranim prioritetnim akcijama. Iz Centralne banke naglašavaju da financijski sektor nije odgovoran, ali da će osjetiti posljedice kroz pojačane kontrole stranih banaka i partnera.
„Stavljanje na tu listu može dovesti do sporijeg i složenijeg provođenja prekograničnih transakcija, povećanih troškova poslovanja te dodatnih zahtjeva u međunarodnom platnom prometu“, kazali su za RSE iz Centralne banke BiH.
U praksi, svaka međunarodna transakcija iz BiH i prema njoj bit će pod dodatnim nadzorom banaka, što će produljiti vrijeme obrade i povećati troškove. Najveći teret, upozoravaju analitičari, snosit će izvoznici i uvoznici, ali i građani koji ovise o novčanim doznakama iz inozemstva. Osim BiH, na „sivoj listi“ u Europi su još samo Bugarska i Monako.
Iz Vanjskotrgovinske komore BiH upozoravaju da je posebno izložen izvozni sektor, s obzirom na to da više od 73 posto ukupnog izvoza BiH odlazi na tržište Europske unije.
Iz Vijeća stranih investitora u BiH upozoravaju da se reputacijski rizik brzo prenosi na cijenu kapitala, što znači da bi zaduživanje kompanija i države na međunarodnim tržištima moglo postati skuplje.
„Investitori ulažu tamo gdje je rizik manji. Reputacijski rizik BiH vrlo se lako transformira u cijenu kapitala, tako da će eventualna zaduženja gospodarstvenika, ali i svih razina vlasti na međunarodnim tržištima biti skuplja“, naveli su iz tog Vijeća za RSE, dodajući da bi odluka FATF-a mogla negativno utjecati na razinu stranih ulaganja.
Povećani troškovi financijskih transakcija, prema procjenama stručnjaka, mogli bi se preliti i na krajnje korisnike.
„Ne treba stvarati paniku, ali posljedice će se osjetiti, posebno u financijskom sektoru“, naglasio je Ražanica iz Udruge banaka u BiH.
Građani već sada plaćaju visoke naknade za međunarodne transfere, a novi režim dodatnih provjera mogao bi ih dodatno povećati. BiH je zemlja s jednom od najvećih dijaspora u Europi, a godišnje se iz inozemstva šalje više od 2,2 milijarde eura.
„Mirovina mi je nikakva. Moj sin radi u Austriji i svaki mjesec mi šalje 300 eura. Njegova banka njemu naplati 22 eura, a meni moja banka uzme još toliko“, rekla je za RSE umirovljenica Sanela Hamzić iz Sarajeva.
Prebacivanje odgovornosti
Jedan od ključnih uvjeta koji BiH nije ispunila odnosi se na zakon o upravljanju nezakonito stečenom imovinom na državnoj razini. Dodatno, vlasti u entitetu Federacija BiH nisu uspostavile funkcionalan registar stvarnih vlasnika kompanija, koji se smatra standardom u borbi protiv financijskih zlouporaba.
Državne institucije su početkom svibnja usvojile zakon o ograničavanju raspolaganja imovinom radi sprječavanja financiranja terorizma, ali su iz MONEYVAL-a poručili da je taj korak došao prekasno kako bi utjecao na odluku FATF-a. Iz ministarstava pravde i financija BiH, Federacije BiH i Republike Srpske nisu odgovorili na upit RSE koje uvjete njihova razina vlasti nije ispunila i zašto.
Iz Ministarstva sigurnosti BiH ranije su za RSE kazali da MONEYVAL, između ostalog, traži bolji sustav nadzora, uvođenje strožih kazni i sprječavanje ulaska rizičnih osoba u vlasničke strukture kompanija. Tužiteljstva i sudovi trebaju povećati broj istraga i presuda za pranje novca, dok država mora dokazati da učinkovito upravlja oduzetom imovinom.
BiH je usvojila i Zakon o sprječavanju pranja novca, ali on propisuje da nadzor nad njegovom primjenom obavlja čak 19 različitih institucija iz dva entiteta i Brčko Distrikta – od agencija za bankarstvo i osiguranje, preko komisija za vrijednosne papire i odvjetničkih komora, do inspektorata. Da bi se mogao primjenjivati ovaj zakon, moraju se izmijeniti zakoni na razini entiteta te, prema prijedlozima izmjena, formirati posebni sektori koji će se baviti pranjem novca i financiranjem terorizma te u njima zaposliti novi kadrovi ili preraspodijeliti postojeći.
U javnosti, dio političkih predstavnika iz Federacije BiH tvrdi da su za kašnjenja odgovorni zastupnici i ministri iz Republike Srpske, dok vlasti RS-a odgovornost prebacuju na institucije u entitetu Federaciji BiH.
Premijer Republike Srpske Savo Minić, iz vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), izjavio je 17. svibnja da su „Ministarstvo pravde i Vlada RS-a davno sve završili, a u Federaciji BiH apsolutno ništa nije urađeno“.
S druge strane, zastupnici iz Federacije BiH, poput zastupnika Naroda i Pravde i člana rukovodstva Zastupničkog doma Parlamenta BiH Denisa Zvizdića, optužuju zastupnike i ministre iz SNSD-a da „svjesno nanose štetu svim građanima“. Pri tome podsjećaju na prekide parlamentarnih sjednica zbog nedostatka kvoruma, nakon napuštanja izaslanika iz Republike Srpske koji su tako sprječavali izglasavanje smjene svojih kadrova u državnoj vlasti.
Ministar pravde Federacije BiH Vedran Škobić u priopćenju je za medije za neuspjeh u uspostavljanju registra stvarnih vlasnika u ovom entitetu okrivio softver Svjetske banke koji je nabavljen u sklopu međunarodnog pilot-projekta.
„Softversko rješenje koje je ponuđeno u sklopu tog međunarodnog projekta nije u potpunosti odgovorilo tehničkim zahtjevima domaćih sudova“, naveo je Škobić.
Škobić je kazao da pilot-sudovi, odnosno Općinski sud u Sarajevu i Općinski sud u Travniku, „nikada nisu prihvatili niti odobrili softverska rješenja“ za koja je kazao da su „prepuna manjkavosti i koja usporavaju registraciju poslovnih subjekata u Federaciji BiH“. Najavio je raspisivanje tendera za kupnju softvera, vrijednog više od 1,3 milijuna eura.
Općinski sud u Sarajevu je u svoje i uime Općinskog suda u Travniku odbacio ministrove tvrdnje, naglasivši da ti sudovi „nisu nadležni za uspostavu registra stvarnih vlasnika“ te pojasnivši da se projekt koji su provodili odnosi „isključivo na digitalizaciju registracije poslovnih subjekata“.
„Od suda se ne može očekivati da bez posebnog zakonskog ovlaštenja i odgovarajućih tehničkih rješenja vodi evidenciju stvarnih vlasnika“, kazali su za RSE i, pored ostalog, naglasili da je softver koji se upotrebljava za online registraciju poslovnih subjekata „upotrebljiv i zadovoljava potrebe“.
Dok se političari i institucije međusobno optužuju za kašnjenja, stručnjaci, poput direktora Udruge banaka u BiH Edisa Ražanice, kažu da ponovno stavljanje BiH pod međunarodni financijski nadzor neće ostati bez posljedica za gospodarstvo i građane. Ražanica smatra da će, osim samog usvajanja zakona na koje se čeka od 2024. godine, ovog puta biti neophodno i njihovo adekvatno provođenje, uz pomnu kontrolu predstavnika MONEYVAL-a.
Istina.media
