Val poskupljenja goriva ponovno potresa zemlje diljem svijeta, pa tako i Bosnu i Hercegovinu.
Cijene nafte na svjetskim burzama početkom rujna zabilježile su nagli skok i dosežu razinu iznad 105 dolara po barelu. U usporedbi s početkom kolovoza, kada su iznosile od 80 do 85 dolara, riječ je o znatnom porastu. Litra dizela u Sarajevu ovoga tjedna stoji od najjeftinijih 3,56 do najskupljih 3,86 konvertibilnih maraka.
Ovaj nagli skok rezultat je znatnih poremećaja u opskrbi na globalnom tržištu, prije svega zbog geopolitičkih napetosti, nesigurnosti u vezi s transportnim rutama na Bliskom istoku, poput Hormuškog tjesnaca, te novih sankcija na izvoz energenata. Nesigurnost unose i najave iz Saudijske Arabije o obustavi izvoza nafte prema Europi, navodi Klix.
Zbog toga su cijene goriva na benzinskim crpkama diljem BiH skočile posljednjih dana, a stručnjaci prognoziraju da bi mogle dosegnuti i četiri marke.
Ugroženi kućni proračuni i lančana poskupljenja
Ovakve informacije izazvale su novi val zabrinutosti među stanovništvom, koje se s razlogom pribojava da će skok cijena naftnih derivata pokrenuti novi lančani val poskupljenja osnovnih životnih namirnica i usluga. Dodatni pritisak na već uzdrmane kućne proračune stvara i predstojeća sezona grijanja, tijekom koje bi također moglo doći do poskupljenja plina s obzirom na poskupljenje nafte.
Tragom ovih predviđanja kontaktiran je predsjednik Udruge za zaštitu potrošača „Futura” Marin Bago.
„Nema vam tu neke filozofije, gorivo poskupi i, uzimajući iz iskustva u prošlim godinama, to dovodi do lančanog poskupljenja svega i svačega, od proizvoda do usluga. Nešto je opravdano, mnogo toga nije. Ali u zadnjih dvadesetak godina, kako to pratimo, stvari nekako idu tako”, naveo je Bago.
Usporedba s regijom i izostanak reakcije vlasti
Kako kaže, zabrinjavajuće je to što sve zemlje poduzimaju mjere za ublažavanje posljedica poskupljenja goriva prema socijalnim kategorijama i prema gospodarstvu, dok u BiH to nije slučaj.
„U BiH se to prihvati zdravo za gotovo, kao da nemamo nikakve institucije koje plaćamo, a koje bi nas trebale zaštititi u takvom slučaju. Tako da mogu samo konstatirati da ćemo ovaj, kao i prošli put, biti jednostavno prepušteni sami sebi, očekujući daljnja poskupljenja svega i svačega”, rekao je Bago.
Smatra kako nema razloga nadati se drugačijem tretmanu nadležnih institucija jer se to nije događalo posljednjih dvadesetak godina.
„Ne vidim da se nešto značajno promijenilo pa da bismo trebali nešto očekivati. Ako uzmemo samo zemlje u okruženju, u Europskoj uniji, rečeno slikovito, Hrvatska je prije nekoliko dana uložila pola milijarde maraka s ciljem ublažavanja poskupljenja goriva. Nemam informaciju da su se naši sastali po tom pitanju, a kamoli poduzeli neke mjere i izdvojili novac. Dakle, odgovorne se zemlje trude amortizirati poskupljenja, pomoći ranjivim kategorijama, gospodarstvenicima, poljoprivrednicima ili bilo kome na koga to utječe. Međutim, kod nas to nije slučaj. Uvijek budemo prepušteni sami sebi i, kao što znamo, iznos potrošačke košarice za četveročlanu obitelj stalno raste”, konstatirao je Bago.
Izbori kao dodatna kočnica
Problem leži i u činjenici da početkom listopada slijede izbori. Bago smatra kako je i to jedan od razloga zbog kojega se sigurno ne može očekivati reakcija nadležnih institucija dok se vlast ne formira, što bi moglo potrajati mjesecima.
„Nije realno očekivati reakciju jer bilo kakve mjere zahtijevaju novac. Očekivati sada, nekoliko dana prije izbora, da se investira neki novac koji nije ni planiran, kojega nema i kojega bi trebalo pronaći, zaista je teško. Bliži se kraj proračunske godine. Niti ima političke volje, niti imamo planiran novac. Zato ne treba gajiti nikakve iluzije po tom pitanju”, zaključio je Bago.
Istina.media
