Europska unija ima jasan odgovor na ruska upozorenja zemljama zapadnog Balkana — njihova je budućnost u Europskoj uniji.
To je ključna poruka koju Bruxelles upućuje nakon nedavne izjave glasnogovornice ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marije Zaharove. Ona je sredinom mjeseca upozorila države regije kako europske integracije više nisu samo pitanje članstva, nego i prihvaćanja cjelokupne politike Bruxellesa prema Moskvi.
Na upit na koji način Unija može zaštititi zemlje kandidatkinje od posljedica ruskih upozorenja, iz Europske komisije poručuju kako je borba protiv stranih informacijskih manipulacija, dezinformacija i drugih hibridnih prijetnji sastavni dio pristupnog procesa.
“Zaštita procesa europskih integracija i integriteta medija od dezinformacija i stranih informacijskih manipulacija od ključne je važnosti”, navodi se u odgovoru Europske komisije za Radio Slobodna Europa.
Dok Bruxelles naglašava kako je Europska unija ključni politički, gospodarski i strateški partner zapadnog Balkana, sugovornici RSE-a ocjenjuju kako Moskva europske integracije sve češće prikazuje kao isključivi izbor između približavanja EU-u i očuvanja odnosa s Rusijom.
Usklađenost zemalja regije s europskom politikom
Poruke iz Moskve nisu novost za države zapadnog Balkana koje napreduju prema europskim i euroatlantskim integracijama, budući da ruski dužnosnici godinama kritiziraju širenje NATO-a i EU-a na to područje. Posljednji spor uslijedio je nakon odluke Podgorice da od studenoga ukine bezvizni režim za ruske državljane, što je Veleposlanstvo Rusije u Crnoj Gori ocijenilo neprijateljskim činom.
Iz Podgorice, međutim, poručuju kako članstvo u Europskoj uniji ostaje strateški vanjskopolitički cilj države te da će Crna Gora nastaviti s potpunim usklađivanjem sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a.
“Stavovi službene Moskve o članstvu Crne Gore u NATO-u, kao i o njezinom budućem članstvu u Europskoj uniji, poznati su i ne predstavljaju novost u našim bilateralnim odnosima. Ipak, oni ne određuju naše strateške odluke, koje donosimo samostalno, u skladu s nacionalnim interesima i voljom naših građana”, naveli su iz crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova.
Iz ministarstva dodaju kako mjere koje Podgorica provodi ne smatraju neprijateljskim činom prema Rusiji, nego dijelom obveza koje proizlaze iz europskog puta zemlje, pri čemu članstvo u Uniji podržava više od 80 posto građana Crne Gore.
Inače, Albanija, Sjeverna Makedonija i Kosovo u potpunosti su usklađeni s vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, uključujući sankcije uvedene Rusiji nakon invazije na Ukrajinu. Bosna i Hercegovina zbog složenog sustava odlučivanja ne prati u potpunosti sve odluke Bruxellesa, dok je Srbija jedina država u regiji koja nije uvela sankcije Moskvi.
Poruka Zaharove u kontekstu izbora u Srbiju
Poruka Marije Zaharove da europske integracije podrazumijevaju potpuno prihvaćanje politike EU-a prema Rusiji i podršku Ukrajini, prema ocjeni analitičara, može se izravno povezati s predstojećim izborima u Srbiji zakazanima za 25. listopada. Osim izražavanja stajališta Moskve, ta bi poruka mogla poslužiti i kao pokušaj utjecaja na biračko tijelo.
“To je pokušaj da se unaprijed ‘otruje bunar’ za Studentsku listu pred izbore u Srbiji 25. listopada, predstavljajući izbor kao pitanje momentalnog prihvaćanja sankcija EU-a protiv Rusije”, kazao je Kurt Bassuener, viši suradnik Vijeća za politiku demokratizacije.
Bassuener smatra kako ova poruka pokazuje da Moskva Europsku uniju sve otvorenije doživljava kao glavnog protivnika te poziva EU da pojača svoju prisutnost u regiji, posebice kroz misiju EUFOR-a u BiH.
I Dimitrije Milić iz organizacije “Novi treći put” ističe kako je izjava ruske glasnogovornice prvenstveno upućena Beogradu.
“S obzirom na to da je Srbija jedina država koja nije uskladila svoju vanjsku i sigurnosnu politiku s Europskom unijom, odnosno nije uvela sankcije Rusiji, Moskva nastoji europske integracije povezati s punom podrškom politici EU-a prema Rusiji i Ukrajini”, naglasio je Milić.
Analitičari se slažu da je ruski utjecaj na zapadnom Balkanu danas slabiji nego ranije, iako Moskva i dalje ima poluge za poticanje nestabilnosti.
Geopolitičke promjene na Balkanu nakon 2022. godine
Od početka ruske invazije na Ukrajinu politička se mapa ruskog utjecaja na zapadnom Balkanu znatno promijenila. Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija članice su NATO-a i u potpunosti prate politiku Bruxellesa. Kosovo također slijedi vanjskopolitička stajališta EU-a, dok Priština smatra Moskvu jednim od ključnih oslonaca Srbije.
U Bosni i Hercegovini ruski se utjecaj najčešće povezuje s političkom potporom vlastima Republike Srpske i bliskom suradnjom s Miloradom Dodikom, čija stranka blokira provođenje sankcija i uvođenje viza za ruske državljane.
Srbija je ostala najbliži politički partner Rusije u regiji te unatoč statusu kandidata za članstvo u EU-u nije uvela sankcije Moskvi. Istodobno, Srbija i dalje u velikoj mjeri ovisi o ruskom plinu, dok se u Naftnoj industriji Srbije (NIS) rješava pitanje vlasništva između ruskog Gazpromnefta i mađarskog Mol-a.
Iako je energetska ovisnost o Rusiji najizraženija u Srbiji, ostale zemlje regije intenzivirale su napore na diverzifikaciji opskrbe plinom. Unatoč tim izazovima, Europska unija ostaje uvjerljivo najveći trgovački partner svih država zapadnog Balkana.
