Od 2016. do 2025. godine iz Hrvatske se u inozemstvo odselilo gotovo 400 tisuća osoba, među kojima više od 287 tisuća hrvatskih državljana. Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju da se migracijska slika posljednjih godina znatno promijenila. Hrvatska sada bilježi više doseljenih nego odseljenih, a Bosna i Hercegovina nalazi se među zemljama iz kojih dolazi najviše novih stanovnika.
Prema službenim podacima DZS-a, od 2016. do kraja 2025. godine iz Hrvatske se u inozemstvo odselilo ukupno 399.908 osoba. Među njima je bilo 287.335 hrvatskih državljana, dok su preostalih 112.573 bili strani državljani ili osobe nepoznatog državljanstva.
Riječ je o zbroju evidentiranih iseljavanja tijekom deset godina, a ne nužno o broju različitih osoba koje su trajno napustile Hrvatsku. Dio iseljenika u međuvremenu se mogao vratiti, a pojedine osobe mogle su se iseliti više puta.
Najviše ljudi Hrvatsku je napustilo 2017. godine, kada je zabilježeno 47.352 iseljavanja. Od toga su čak 45.367 činili hrvatski državljani. Ta je godina bila vrhunac iseljavanja u proteklih deset godina, piše N1 Hrvatska.
Koliko se ljudi iselilo svake godine?
Podaci DZS-a pokazuju da se broj odseljenih tijekom posljednjih deset godina znatno mijenjao. Godine 2016. iz Hrvatske se odselilo 36.436 osoba, a 2017. njih 47.352. Sljedeće godine broj je pao na 39.515, dok je 2019. zabilježeno 40.148 iseljavanja.
Tijekom 2020. odselilo se 34.046 osoba, a 2021. njih 40.424. Godine 2022. ponovno je zabilježen rast, na 46.287 odseljenih. Nakon toga broj se smanjuje. U 2023. iz Hrvatske se odselilo 39.218 osoba, u 2024. njih 38.997, a tijekom 2025. ukupno 37.485 osoba.
Iako je ukupan broj iseljavanja posljednjih godina relativno stabilan, znatno se promijenila struktura ljudi koji odlaze. Dok su 2017. hrvatski državljani činili gotovo 96 posto svih odseljenih, tijekom 2025. njihov je udio iznosio samo 35 posto.
Među osobama koje danas odlaze iz Hrvatske većinu čine strani državljani.
U deset godina iselilo se više od 287 tisuća hrvatskih državljana
Kada je riječ o iseljavanju hrvatskih državljana, od 2016. do 2025. evidentirano je ukupno 287.335 iseljavanja.
Godine 2016. odselilo se 34.815 hrvatskih državljana, a 2017. njih 45.367. Tijekom 2018. broj je iznosio 36.413, a 2019. godine 32.453.
U pandemijskoj 2020. godini iz Hrvatske se odselilo 20.886 hrvatskih državljana, dok je 2021. njihov broj porastao na 25.950.
Novi snažan val zabilježen je 2022., kada su zemlju napustila 32.739 hrvatska državljana.
Od tada slijedi pad. U 2023. odselilo ih se 25.427, u 2024. njih 20.147, a tijekom 2025. samo 13.138.
Usporedba s rekordnom 2017. pokazuje da je godišnji broj iseljenih hrvatskih državljana smanjen za približno 71 posto.
To je jedan od najvažnijih pokazatelja promjene migracijskih kretanja u Hrvatskoj.
Najviše odlaze osobe u radnoj dobi
Unatoč smanjenju iseljavanja hrvatskih državljana, dobna struktura osoba koje odlaze pokazuje da je iseljavanje i dalje važno pitanje za hrvatsko tržište rada i demografsku budućnost zemlje.
Prema podacima DZS-a, tijekom 2025. godine od ukupno 37.485 odseljenih osoba njih 33.860 bilo je u dobi od 15 do 64 godine.
To znači da je čak 90,3 posto svih odseljenih pripadalo dobnoj skupini koja se u statističkim analizama često promatra kao stanovništvo u radnoj dobi.
Posebno se ističu mlađe dobne skupine.
Tijekom 2025. iz Hrvatske se odselilo 20.317 osoba u dobi od 20 do 39 godina, što je 54,2 posto svih odseljenih.
Najviše ih je bilo u dobi od 25 do 29 godina, njih 5.980, a slijedi dobna skupina od 30 do 34 godine, s 5.289 odseljenih.
Među osobama od 35 do 39 godina zabilježena su 4.724 iseljavanja, a među onima od 20 do 24 godine njih 4.324.
Ti podaci pokazuju da više od polovice osoba koje odlaze iz Hrvatske pripada mlađim generacijama radne dobi, ali dobna struktura obuhvaća sve odseljene, uključujući strane državljane.
Prvi put više hrvatskih državljana dolazi nego odlazi
Najnoviji podaci ipak otkrivaju važan preokret.
Tijekom 2025. u Hrvatsku su se iz inozemstva doselila 16.843 hrvatska državljana, dok ih se istodobno odselilo 13.138.
To znači da je migracijski saldo hrvatskih državljana bio pozitivan za 3.705 osoba, što je prvi pozitivan saldo hrvatskih državljana u posljednjih deset godina.
Međutim, pozitivan rezultat jedne godine ne može izbrisati posljedice dugotrajnog iseljavanja. Samo od 2020. do 2025. iz Hrvatske se odselilo 138.287 hrvatskih državljana, a doselilo ih se 70.407.
To znači da je u tih šest godina Hrvatska kroz vanjske migracije izgubila 67.880 hrvatskih državljana više nego što ih se doselilo.
Njemačka više nije samo zemlja u koju Hrvati odlaze
Zanimljivi su i podaci o državama iz kojih se hrvatski državljani doseljavaju.
Njemačka, koja je godinama bila glavno odredište hrvatskih iseljenika, sada je i najvažniji izvor njihova doseljavanja.
Tijekom 2025. iz Njemačke su se u Hrvatsku doselila 8.334 hrvatska državljana, dok ih se u suprotnom smjeru odselilo 6.145.
To znači da je migracijski saldo hrvatskih državljana u odnosu na Njemačku bio pozitivan za 2.189 osoba.
Iz Austrije su se doselila 1.733 hrvatska državljana, iz Bosne i Hercegovine njih 1.575, a iz Švicarske 819.
Iz Irske je došlo 645 hrvatskih državljana, a iz Srbije njih 579.
Hrvatska od 2022. bilježi pozitivan migracijski saldo
Dok se iseljavanje hrvatskih državljana smanjuje, ukupan broj ljudi koji dolaze u Hrvatsku posljednjih je godina znatno porastao.
Preokret je uslijedio 2022., kada je prvi put u tom razdoblju zabilježeno više doseljenih nego odseljenih. Te godine u Hrvatsku su se doselile 57.972 osobe, a odselilo ih se 46.287.
Pozitivan trend nastavljen je i 2023., kada se doselilo 69.396 ljudi, a odselilo 39.218.
Najviše doseljenih zabilježeno je 2024. godine, njih 70.391. Tijekom 2025. broj doseljenih smanjio se na 56.665, dok je zemlju napustilo 37.485 osoba.
Unatoč padu doseljavanja, Hrvatska je i prošle godine imala pozitivan migracijski saldo od 19.180 osoba. Kada se zbroje podaci za razdoblje od 2020. do 2025., u Hrvatsku se doselilo ukupno 323.750 osoba, a odselilo ih se 236.457.
BiH među zemljama iz kojih dolazi najviše doseljenika
Važnu ulogu u promjeni migracijske slike ima doseljavanje stranih državljana.
Prema DZS-u, tijekom 2025. u Hrvatsku su se doselila 39.822 strana državljana, odnosno 70,3 posto svih doseljenih. Hrvatski državljani činili su preostalih 29,7 posto.
Među zemljama iz kojih se tijekom 2025. doselilo najviše osoba na prvom je mjestu Njemačka s 9.628 doseljenih. Slijede Bosna i Hercegovina sa 6.306, Nepal sa 6.264, Filipini s 4.500 i Srbija s 4.275 osoba.
DZS pritom napominje da među doseljenima i odseljenima postoji znatan udio stranih državljana kojima su izdane dozvole za boravak i rad.
U Hrvatsku su se doselili i deseci tisuća ukrajinskih državljana
Na migracijsku sliku posljednjih godina utjecao je i rat u Ukrajini.
Prema podacima DZS-a, od 2021. do 2025. u Hrvatsku su se doselila ukupno 31.654 ukrajinska državljanina.
Najveći priljev zabilježen je 2023., kada ih se doselilo 13.101, dok je 2022., u godini početka ruske invazije, evidentirano 11.121 doseljavanje ukrajinskih državljana.
Tijekom 2024. doselilo ih se 3.530, a 2025. njih 3.167. U istom petogodišnjem razdoblju iz Hrvatske se odselilo 2.660 ukrajinskih državljana.
Ti podaci ne predstavljaju trenutačan broj ukrajinskih izbjeglica u Hrvatskoj, nego evidentirana doseljavanja i iseljavanja prema državljanstvu.
Što zapravo pokazuju najnovije brojke?
Nakon desetljeća obilježenog snažnim iseljavanjem, Hrvatska posljednjih godina bilježi drukčije migracijske trendove. Broj hrvatskih državljana koji odlaze u inozemstvo znatno je manji nego prije desetak godina, a broj onih koji se doseljavaju raste.
Pozitivan migracijski saldo hrvatskih državljana u 2025. važna je promjena, posebno nakon godina u kojima je broj odlazaka bio višestruko veći od broja dolazaka.
No istodobno se ne smije zanemariti da je u proteklih deset godina evidentirano gotovo 400 tisuća slučajeva iseljavanja iz Hrvatske, od čega više od 287 tisuća hrvatskih državljana.
Najnoviji podaci pokazuju i da među odseljenima prevladavaju osobe u radnoj dobi, osobito one između 20 i 39 godina.
Hrvatska danas ima pozitivan ukupni migracijski saldo, ali za taj rezultat uvelike je zaslužan dolazak stranih državljana.
