Mreža Aarhus centara u Bosni i Hercegovini pozdravlja jednoglasno usvajanje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode u Federaciji BiH, koje je jučer usvojeno u Zastupničko domu Parlamenta Federacije BiH.
Međutim, izražavaju ozbiljnu zabrinutost zbog nekih ključnih nedostataka u procesu i sadržaju samih izmjena.
„Pozdravljamo izmjene zakona, posebno one koje olakšavaju i ubrzavaju procedure zaštite
područja u Federaciji BiH. No, suštinski problem ostaje politika izdavanja koncesija, jer nema
zabrane štetnih djelatnosti i projekata u zaštićenim područjima. I dalje traje kolizija između zaštite i narušavanja prirode“, izjavila je Majda Ibraković iz Eko Foruma Zenica.
S jedne strane, Mreža Aarhus centara u BiH izražava zadovoljstvo zbog jednoglasnog usvajanja zakona u Zastupničkom domu, što potvrđuje prepoznavanje važnosti zaštite prirodnih resursa i usklađivanja sa međunarodnim standardima, te smatra da će ove izmjene doprinijeti unapređenju zaštite okoliša i efikasnijoj implementaciji međunarodnih konvencija.
Međutim, ostaje nekoliko ozbiljnih zabrinutosti:
- Nedostatak zabrane štetnih aktivnosti u zaštićenim područjima: Mreža Aarhus centara
uložila je značajne napore u pripremi komentara i preporuka, posebno u vezi s potrebom
zabrane gradnje malih hidroelektrana (MHE) u zaštićenim područjima. Nažalost, naši
prijedlozi nisu prihvaćeni, što predstavlja značajan propust i potencijalnu prijetnju prirodnim
resursima i biodiverzitetu. - Odsustvo mehanizama za građanske inicijative: I dalje nedostaju mehanizmi koji bi
omogućili građanima da pokrenu inicijative za proglašavanje novih zaštićenih područja.
Aktivno uključivanje lokalnih zajednica je od ključnog značaja za uspješnu zaštitu prirode, a
nedostatak ovih mogućnosti može umanjiti efikasnost zakona. - Nedostatak mogućnosti za upravljanje zaštićenim područjima od strane udruženja
građana: Naš prijedlog da se omogući nevladinim organizacijama i udruženjima građana da
upravljaju zaštićenim područjima nije prihvaćen, uprkos uspješnim primjerima iz Republike
Srpske, kao što je slučaj Vrela Sane, kojim uspješno upravlja udruženje Greenways u
saradnji sa lokalnim šumskim gazdinstvom.
Mreža Aarhus centara u BiH nastavit će sa zalaganjem za promociju zaštite prirodnih resursa i
osiguravanjem da se glas građana čuje. Pozivamo nadležna tijela da preispitaju ključne aspekte, naveli su u priopćenju.