Stopa zaposlenosti u Bosni i Hercegovini među najnižima je u usporedbi s ostalim zemljama zapadnog Balkana, dok je stopa nezaposlenosti među najvišima. Istodobno, industrijska proizvodnja usporava, a naša zemlja zaostaje za regijom i u provođenju reformi te povlačenju sredstava iz Plana rasta, što dodatno pogoršava njezine ekonomske izglede.
To su neki od nalaza Redovitog ekonomskog izvješća Svjetske banke za zapadni Balkan, koji donosi pregled najnovijih ekonomskih kretanja u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, na Kosovu, u Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, prezentiranog u Sarajevu.
Ekonomije zapadnog Balkana značajno usporene
Šef ureda Svjetske banke za BiH i Crnu Goru Christopher Sheldon ukratko je iznio glavne nalaze izvješća, koji pokazuje da su ekonomije zapadnog Balkana značajno usporile zbog geopolitičkih šokova, ali i nekih domaćih problema. Napomenuo je da je potrošnja i dalje glavni pokretač rasta, ali da je njezin utjecaj nešto manji.
„U međuvremenu, privatne investicije i neto izvoz ostaju slabi, iako dolazi do određenog poboljšanja izvoznih aktivnosti. Nažalost, za sve nas ponovno se javlja inflacija kao posljedica prelijevanja efekata s Bliskog istoka, povećanja plaća, kao i povećanja cijena hrane“, istaknuo je.
Naveo je da tržište rada pokazuje znakove smanjenja, poljoprivreda i industrija također imaju slabiji učinak, dok uslužni sektor pruža određenu podršku, prenosi federalna.ba.
„Također se suočavamo i sa sve većim vanjskim osjetljivostima i povećanjem fiskalnog deficita u regiji. U narednom razdoblju očekujemo umjeren oporavak, dok rizici i dalje ostaju prisutni s obzirom na političku neizvjesnost, odgađanje reformi, nedostatak radne snage i sve strože uvjete financiranja“, kazao je Sheldon.
Skok inflacije u BiH
Medijima se obratila i viša ekonomistica Sandra Hlivnjak, koja je predstavila detaljnije nalaze izvješća za sve zemlje zapadnog Balkana, navodeći da je došlo do usporavanja rasta u 2025. te da je taj rast u najvećoj mjeri i dalje vođen potrošnjom. Kada je u pitanju vanjska trgovina, napomenula je da su i dalje prisutni deficiti tekućeg računa, i to najviše zbog toga što uvoz raste brže nego izvoz.
„Ukupno promatrano, zemlje zapadnog Balkana ipak iskazuju otpornost kada je u pitanju nadolazeća energetska kriza kojoj svi svjedočimo, svaki dan“, istaknula je.
Prema podacima koje je objavila Agencija za statistiku BiH za 2025., u Bosni i Hercegovini rast je dosegnuo 2,1 posto, što je značajno usporavanje u odnosu na 2024. godinu kada je stopa rasta bila 3,2 posto. Između ostalog, kazala je da, ukoliko se promatra proizvodna strana ekonomije, industrijska proizvodnja usporava, dok su glavni pokretači uglavnom djelatnosti usluga i poljoprivreda, ali i poljoprivreda u nešto manjem opsegu.
Govoreći o inflaciji, naglasila je da je u 2025. došlo do njezinog značajnog povećanja te da u prosjeku iznosi 4 posto.
„Kažemo značajno, jer se doslovno udvostručila; u 2024. inflacija je iznosila 2 posto“, istaknula je Hlivnjak.
Kada je u pitanju prvi kvartal 2026., inflacija je također 4 posto, nepromijenjena u odnosu na 2025. godinu.
„Međutim, ono što zabrinjava je „bazna inflacija“. Baznu inflaciju imamo kada iz ukupne inflacije isključimo volatilne komponente kao što su hrana i energija, što znači da, ako se povećava i bazna inflacija, dolazi do prelijevanja na ostalu robu koju imamo u indeksu potrošačkih cijena. Stoga ne rastu samo energija i komponente hrane i bezalkoholnih pića, već se to širi na širu skupinu proizvoda“, pojasnila je.
Između ostalog, ukazala je na činjenicu da je inflacija u ožujku ove godine u odnosu na ožujak 2025. iznosila 5 posto, tako da to već ukazuje na to da bismo u ovoj godini mogli imati malo veće povećanje inflacije.
„U regiji postoji isti problem, nitko nije izoliran slučaj“, dodala je.
Stopa zaposlenosti i dalje najniža u zemljama zapadnog Balkana
Komentirajući tržište rada, kada je u pitanju BiH, kazala je da je stopa zaposlenosti među najnižima kod zemalja zapadnog Balkana, dok smo u pogledu nezaposlenosti među najvišima.
„Iako dolazi do blagog usporavanja nezaposlenosti, problematično je to što postoji velika nezaposlenost mladih, ali i tu opet nije izoliran problem Bosne i Hercegovine, svi u regiji imaju taj problem“, kazala je Hlivnjak.
U pogledu vanjskog sektora, naglasila je da BiH sada ima već „kronični problem ekonomije“, odnosno da naša zemlja ima deficit na tekućem računu.
„Ono što je pozitivno jest da je taj deficit među najnižima od zemalja zapadnog Balkana“, kazala je, dodajući da, međutim, svaka zemlja zatvara tekući račun na svoj način.
Deficit u fiskalnom sektoru BiH
Napomenula je da BiH i u pogledu fiskalnog sektora ima deficit, što znači da se opet nalazi ispod prosjeka zemalja regije. Kada su u pitanju domaći rizici, Hlivnjak je napomenula da se nalazimo u izbornoj godini, istaknuvši da put reformi polako slabi. Čak i na razini županija osjeća se pritisak na proračune.
„Ne vidimo značajne pomake kada je u pitanju put Europske unije, pregovori još uvijek nisu otvoreni, BiH je još uvijek jedina u regiji koja nije povukla sredstva iz Plana rasta, niti kada su u pitanju darovnice ili kreditna sredstva. Svi argumenti su na strani toga da bi u budućnosti možda mogli opet revidirati rast naniže“, upozorila je.
Dodala je da u svemu tome postoji još jedan otežavajući faktor, a to je porez na ugljik, odnosno CBAM, koji je stupio na snagu 1. siječnja i za BiH.
„Za CBAM je dobro što se radi o faznom pristupu, ali za nas je to problem jer se za struju već naplaćuje od 1. siječnja, zbog toga što ona nije podložna faznom pristupu i to svakako može imati utjecaja na prihode koje smo inače imali od izvoza električne energije“, naglasila je.
Kako je kazala, poruka Svjetske banke jest da se BiH vrati na put reformi te da se radi na tome da se zaista usredotoči na svoj prosperitet, jer to je jedini način na koji može ostvariti napredak.
„Bosni i Hercegovini je potreban rast od bar 6, možda čak i 7 posto da bismo imali bržu realnu konvergenciju prema standardu Europske unije“, zaključila je Hlivnjak.
Istina.media
