U sklopu zbirke deklasificiranih dokumenata CIA-e i drugih američkih obavještajnih agencija, nedavno je digitaliziran dokument iz vremena rata u Bosni i Hercegovini, s kojeg je 2015. godine skinuta oznaka tajnosti.
Riječ je o analizi pripremljenoj za tim za nacionalnu sigurnost tadašnjeg predsjednika Billa Clintona, koja procjenjuje izglede za opstanak Bosne i Hercegovine nakon mogućeg mirovnog sporazuma.
Predviđanja o mogućem raspadu države
U dokumentu je zaključeno da BiH teško može opstati zbog snažnih secesionističkih težnji Srba i Hrvata, koje su, kako je navedeno, imale podršku službenih politika u Zagrebu i Beogradu.
„Ekstremisti u Beogradu i Zagrebu htjet će ukloniti formalnost postojanja jedinstvene bosanske države i apsorbirati područja koja kontroliraju njihovi sunarodnjaci”, navodi se u dokumentu, prenose Nezavisne.
Unatoč tome, procjenjuje se da će politička vodstva Srbije i Hrvatske pokušati izbjeći otvoreno kršenje međunarodno podržane ideje o ujedinjenoj Bosni i Hercegovini.
Uloga međunarodne zajednice
Iako se procjena o raspadu nije ostvarila gotovo 30 godina kasnije, u dokumentu se jasno navodi da bi samo snažan međunarodni pritisak mogao spasiti Bosnu i Hercegovinu kao državu.
Takve su analize, prema procjenama, vjerojatno utjecale na intenzivnije uključivanje SAD-a tijekom mirovnih pregovora kako bi se spriječio neuspjeh procesa.
Promjena američke politike
Danas se postavlja pitanje što se događa u situaciji kada američko-europski konsenzus koji je postojao od Daytonskog sporazuma slabi.
Administracija Donalda Trumpa usvojila je strategiju koja vraća fokus američke vanjske politike na zapadnu hemisferu, a istodobno se otvorenije miješa u političke procese u Europi i podržava suverenističke pokrete.
To dodatno komplicira odnose između Washingtona i Bruxellesa, kao i zajednički pristup zapadnom Balkanu.
Stav nove administracije
Prema riječima visokog američkog diplomata, nova administracija i dalje podržava Daytonski sporazum i ne podržava secesionizam u Bosni i Hercegovini.
Istodobno se naglašava da se SAD ne želi miješati u unutarnje odnose, već razvijati suradnju temeljenu na ekonomskim interesima.
Otvorena pitanja za budućnost
Ključno pitanje ostaje hoće li SAD biti spreman uložiti političke i financijske resurse kako bi spriječio eventualnu destabilizaciju BiH.
Sugovornici smatraju da bi ekonomski projekti mogli imati stabilizirajuću ulogu, ali upozoravaju da BiH, bez vanjskog pritiska, prirodno klizi prema nestabilnosti.
Istodobno, neizvjesno je koliko će dugo Europska unija imati strpljenja za Bosnu i Hercegovinu, posebno u kontekstu slabljenja entuzijazma za proširenje.
Istina.media
