Direktorica Direkcije za europske integracije BiH Elvira Habota, komentirajući loše izvješće Europske komisije o BiH i izostanak napretka naše zemlje u europskim integracijama, izričito kaže kako bh. građani ključnom zaprekom za europske integracije drže politizaciju procesa.
Dugogodišnje stagniranje, pa čak i nazadovanje BiH ima jednu vrlo važnu posljedicu – vrijeme.
Razgovarala: Vera Soldo/Istina.media
„Kada govorimo o tome koliko gubimo, naglasila bih vrijeme kao jedan od naših najvažnijih resursa, koje ni kao država ni kao pojedinci ne možemo nadoknaditi. Zato je važno razumjeti da je suštinski cilj procesa pristupanja, kao i samog članstva u Europskoj uniji, donijeti konkretnu i vidljivu korist za sve nas, bh. građane”, ističe direktorica Direkcije za europske integracije Elvira Habota.
Posljednje izvješće Europske komisije o BiH jedno je od najporaznijih do sada – s obzirom na to da BiH već od sredine prosinca 2022. godine ima službeni status kandidata za članstvo u Europskoj uniji i da na tom putu nazaduje. Kako ga Vi komentirate?
HABOTA: Ono što bih istaknula iz ovogodišnjeg izvješća Europske komisije jest njegova osnovna poruka, a to je da opredijeljenost za europski put, izuzev političkih izjava, mora biti potvrđena konkretnim rezultatima. Izvješće daje pregled i ocjenu onoga što je urađeno u Bosni i Hercegovini u proteklih godinu dana, a njegova glavna ocjena je da je taj period obilježen udaljavanjem od europskog puta.
Iako su institucije na tehničkoj razini nastavile raditi, konkretni rezultati u realizaciji ključnih reformskih zadataka izostali su.
Iz ocjena Komisije vidljivo je kako u najvećem broju područja nije bilo napretka, ograničen napredak ostvaren je u nekoliko područja, dok je određeni napredak zabilježen na područjima intelektualnog vlasništva, carinske unije te zajedničke vanjske i sigurnosne politike.
Što biste posebno istaknuli iz ovog izvješća Europske komisije za BiH?
HABOTA: Posebno bih istaknula važnost pitanja koja je izvješće označilo kao ključna za napredak u procesu, a među njima su usvajanje Zakona o sudovima BiH i Zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću u skladu s europskim standardima, kao i imenovanje glavnog pregovarača.
Uz to, posebno je važno hitno poduzeti korake kako bi Bosna i Hercegovina u potpunosti iskoristila prednosti Reformske agende. Riječ je o zadacima koji su nam već odranije poznati, a Europska komisija jasno je poručila da je, čim Bosna i Hercegovina poduzme potrebne korake u pogledu ključnih reformi, spremna predložiti pregovarački okvir radi njegova usvajanja u Vijeću, održati prvu međuvladinu konferenciju i započeti analitički pregled pravne stečevine Europske unije.
Zato je sada važno što prije formirati vlasti, kako je to Komisija i naglasila u izvješću, te pokazati obnovljenu opredijeljenost za brzo provođenje reformi povezanih s Europskom unijom.
S obzirom na mnoge političke nestabilnosti, bh. donositelji odluka ne uspijevaju (ili ne žele) postići dogovor niti o najbanalnijim pitanjima. Koji je „recept” za BiH kako bi njezin europski put bio deblokiran?
HABOTA: Europski dužnosnici i institucije Europske unije u svojim porukama, uključujući i godišnje izvješće, kontinuirano naglašavaju da je proces pristupanja svake države Europskoj uniji zasnovan na zaslugama, odnosno ostvarenim rezultatima. „Recept” su, dakle, konkretni rezultati u vidu usvojenih zakona i drugih provedenih mjera.
Jasno je da tih rezultata nema bez konkretne političke podrške svih političkih aktera u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti. Zato su za napredak u ovom procesu ključni fokus na europskim prioritetima i spremnost na dijalog usmjeren na konkretna rješenja.
Mnogi politički analitičari, pa čak i pojedini predstavnici briselske administracije, navode kako ovakvim tempom BiH ne može postati članicom EU-a čak ni za 10 godina. Kakvog ste Vi stava? Gdje je BiH sada po tom pitanju?
HABOTA: Dinamika pristupanja u najvećoj mjeri ovisi o brzini provođenja reformi i ostvarenim rezultatima, ali i o spremnosti same Europske unije za prijem novih članica.
Nakon više od desetljeća Europska unija ponovno pokazuje spremnost za novo proširenje, a Bosna i Hercegovina treba iskoristiti taj prostor i priliku za napredak. Dobivanjem zelenog svjetla za otvaranje pristupnih pregovora 2024. godine pokazalo se da Bosna i Hercegovina može napraviti značajan korak naprijed kada postoji konkretna politička podrška ispunjavanju preuzetih obveza.
I napredak drugih država regije, koje su u pojedinim fazama pristupnog procesa bile u zastoju, pokazuje da konkretni rezultati donose i konkretne pomake u procesu pristupanja.
Zato bih, umjesto projekcija o rokovima, još jednom podcrtala važnost što skorijeg formiranja vlasti i pokazivanja obnovljene opredijeljenosti za brzo provođenje reformi povezanih s Europskom unijom.
Kako i koliko građani BiH plaćaju ovakvu, samo deklarativnu podršku europskim integracijama, dok konkretni koraci izostaju? Koliko gubimo ostankom pred vratima EU-a?
HABOTA: Činjenica da 74,4 % bh. građana, prema posljednjem istraživanju javnog mišljenja Direkcije, podržava članstvo Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji vrlo je važna poruka za sve, a posebno za političke aktere i njihov rad kad govorimo o europskom putu BiH.
Jednako je važna poruka građana da prepoznaju značaj reformi za svoj svakodnevni život, kao i da je, prema njihovu mišljenju, ključna zapreka za europske integracije politizacija procesa.
A kada govorimo o tome koliko gubimo, naglasila bih vrijeme kao jedan od naših najvažnijih resursa, koje ni kao država ni kao pojedinci ne možemo nadoknaditi. Zato je važno razumjeti da je suštinski cilj procesa pristupanja, kao i samog članstva u Europskoj uniji, donijeti konkretnu i vidljivu korist za sve nas, bh. građane.
