Banjalučke vlasti odobrile su projekt „Banjalučka riva“, a izvođači su, prema navodima inspekcije, radili upravo prema dokumentaciji. Projekt su vidjeli i stručnjaci u „Vodama Srpske“ te izdali vodnu suglasnost. Nakon što su stotine stabala uz Vrbas posječene, odgovornost je postala poput ping-pong loptice. Stručnjaci su upozorili da je riječ o ekocidu i poručili: „Netko će odgovarati“.
Dok na zidinama Kastela dijeli kolačiće povodom Dana grada, ispod tih zidina gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković dopustio je devastaciju obala Vrbasa. Gradeći šetalište „Banjalučka riva“, tvrtke koje su radile prema revidiranom projektu počinile su – ekocid. Drveće je posječeno, a Stanivuković je kao odgovornu odmah označio nadzornu komisiju. U kontradiktornoj ocjeni gradske inspekcije stajalo je da ovo tijelo nije dobro nadziralo radove, ali da su radnici sve radili prema projektu. Isti projekt imale su i „Vode Srpske“, koje su dale vodnu suglasnost za gradnju, a sada i oni „peru ruke“ govoreći kako stabla nisu smjela biti posječena.
Jesu li uopće svi zajedno pročitali projekt? Ako su se svi držali ovog dokumenta, kako su stabla posječena? Je li sječa zapravo dio zamisli, ali istina nije za uši Banjalučana? Kako je moguće išta graditi u koritu i na obalama rijeke, kako je projekt prošao reviziju – sve su to pitanja bez odgovora, piše Žurnal.
Stručnjaci traže odgovornost, nadležni šute
Stručnjaci s Prirodno-matematičkog i Arhitektonsko-građevinskog fakulteta, eko-aktivisti iz Centra za zaštitu životne sredine i pravnici suglasni su – netko će morati odgovarati. Budući da nadležno tužiteljstvo šuti, sami će prikupiti dokumentaciju i krenuti u pravnu bitku. Istina je da su deseci stabala nestali uz zvuk pila, dok Grad trenutačno umanjuje štetu navodeći da su u pitanju jedna vrba, sedam topola te bagremi i bazga, što klasificiraju kao korov.
S druge strane, na prvoj stranici dokumenta koji je potpisao Miroslav Milovanović, vršitelj dužnosti direktora „Voda“, piše kako ovo poduzeće nije dalo suglasnost za sječu drveća. Međutim, banjalučkom odvjetniku Aleksandru Jokiću poslali su i Rješenje o vodnoj suglasnosti izdano investitoru Gradu Banjoj Luci za izgradnju šetališta i obaloutvrde s crpilištem na dionici od Gradskog mosta do KAB-a, u kojem stoji:
„Izdaje se vodna suglasnost na projektnu dokumentaciju…“
Tek je neprecizno skrenuta pozornost da se „vodi računa kako ne bi došlo do erozije postojećeg biodiverziteta“. Čak i na razini županija u susjedstvu, ovakvi zahvati zahtijevaju strože ekološke dozvole.
Nakon što su, kako priznaju u „Vodama“, vidjeli što im je Grad dostavio, konstatovali su:
„Predmet projekta je izgradnja obaloutvrde na desnoj strani Vrbasa na potezu od Gradskog mosta do mosta KAB. Obaloutvrda se izvodi kao manje uređenje riječnog korita u vidu potpornog zida s oblogom od kamena u cementnom mortu s riječne strane. Na kruni potpornog zida predviđena je pješačka staza širine tri metra s proširenjima za postavljanje urbanih sadržaja (klupe, rasvjeta i slično). Pješačka staza se izvodi u duljini od oko 1.070 metara i dijelom je uz vodotok, a dijelom se uklapa u postojeću pješačku stazu…“
Prijave protiv odgovornih
Vrbe i ostalo drveće, ukras Vrbasa, rasle su uz vodotok i stajale na putu novozamišljenoj pješačkoj stazi. Jesu li se krivo razumjeli ili se stručnjaci u institucijama ne miješaju previše u svoj posao?
„Podnijet ćemo prijave protiv odgovornih bez nade da će se išta dogoditi, kao i do sada. Ali, neka stoji, barem kao trag budućim generacijama“, poručio je odvjetnik Jokić.
Dok Mirna Savić Banjac, Stanivukovićeva savjetnica za kulturu i socijalnu politiku, stigne zaprijetiti medijima i građanima da će „morati preuzeti odgovornost“ jer su se pobunili, iz gradske inspekcije poručuju da su pripremili 50 novih sadnica vrbe. Službeno, iz Gradske uprave nema nikakvog odgovora.
Odgovornost se u očima gradske vlasti ogleda kroz znatno trošenje proračuna. Za ekološku brigu u parkovima i alejama bit će zadužene poznate i bliske tvrtke – „Egić-kop“ i „Greener“. Građani će ih platiti 349.654 KM s PDV-om.
Vrijednost „sadnje biljnog materijala radi obnove i popunjavanja drvoreda, parkovnog i blokovskog zelenila te unapređenja dendrološke raznolikosti na širem području grada“ procijenjena je na 300.000 KM bez poreza, a navedene tvrtke ponudile su iznos koji je samo 1.150 KM niži – 298.850 KM. Obje tvrtke redoviti su pobjednici na natječajima. O njihovim ekološkim pohodima na gradsku blagajnu Žurnal je pisao više puta.
Istina.media
