Ministarstvo financija i trezora BiH odgovorilo je zastupnici Miri Pekić da je novac uplaćen na račun “Vannin Capital for and on behalf of Project Havre Des Pas PC”, ali bez pojašnjenja o kome se u ovom slučaju radi.
Novac koji je Bosna i Hercegovina isplatila po arbitražnoj presudi u slučaju slovenske tvrtke Viaduct uplaćen je na račun “Vannin Capital for and on behalf of Project Havre Des Pas PC”. Ovaj podatak naveden je u odgovoru Ministarstva financija i trezora BiH koji je na zastupničko pitanje o toj temi dobila Mira Pekić (PDP), zastupnica u Zastupničkom domu PSBiH.
I nikakvo drugo pojašnjenje ne stoji o tome o kakvoj je kompaniji, fondu ili osobi riječ koja eventualno stoji iza naziva “Vannin Capital for and on behalf of Project Havre Des Pas PC”, piše Raport.
Nema imena tužitelja niti pojašnjenja o vlasnicima računa
Jer, poznato je da je BiH zbog spora s vlastima u entitetu RS tužila slovenska tvrtka s konkretnim imenima vlasnika Viaducta, koji se prema podacima o računu na koji je isplaćeno oko 100 milijuna KM i ne spominju.
Pekić je od institucija zatražila informaciju o strukturi novčanih sredstava uplaćenih Viaductu, kao i tko je bio krajnji primatelj sredstava koje je BiH platila nakon izgubljenog spora.
Iz odgovora koji je dobila sada vidimo da naziv računa na koji je izvršena uplata upućuje na kompaniju Vannin Capital koja je u međunarodnoj praksi poznata kao fond koji financira sudske sporove i arbitraže.
Takvi fondovi pokrivaju troškove postupaka za tužitelje, a u slučaju uspjeha u sporu naplaćuju dio dosuđene odštete.
Međutim, javnost u BiH nikada nije dobila informaciju o tome je li ovaj fond bio strana u postupku i je li uopće bio uključen u spor kada su već njemu uplaćeni milijuni maraka poreznih obveznika BiH.
Stoga se vjerojatno nikada neće ni saznati u čije je džepove otišlo 100 milijuna KM, odnosno koliko je naplatio navedeni fond, a koliko stvarni sudionici u sporu.
10 milijuna KM koštali su nas sudski troškovi
Prema navodima iz odgovora, Bosna i Hercegovina je 4. kolovoza 2025. godine uplatila ukupno 51.388.046,69 eura, od čega se 39.793.632,30 eura odnosi na glavnicu, a 11.594.414,39 eura na obračunate kamate.
Prema tadašnjem tečaju Centralne banke BiH, u konvertibilnim markama to je iznosilo 100.506.283,36 KM.
Uz to je isplaćeno i 6.024.881,66 američkih dolara sudskih troškova i izdataka postupka, što je prema srednjem tečaju na dan isplate iznosilo 10.358.741,71 KM.
Svi ovi podaci još jednom su ukazali na potrebu provođenja istrage o Viaductu u BiH, jer svima je jasno da je u entitetu RS “zakuhana kaša” i s koncesijom danom Viaductu i kasnijim radnjama koje su i dovele do arbitraže i njezina pogubnog ishoda po BiH.
Ali, zahvaljujući inertnosti Tužiteljstva BiH na čelu s Milankom Kajganićem, koji se nije htio uopće baviti ovim problemom, za gubitak više od 110 milijuna KM izgleda da nitko neće ni odgovarati.
Kajganić se prvo pravdao time da istragu o tome vodi Okružno javno tužiteljstvo Banja Luka. Međutim, nedavno je Branislav Borenović, predsjednik Komisije za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma PSBiH, objavio dokumente koji govore da je istraga protiv kompanije Viaduct obustavljena zbog zastare predmeta.
Inače, ovaj predmet je pet godina “šetao” od Tužiteljstva BiH, preko Republičkog javnog tužiteljstva, pa do banjolučkog tužiteljstva, da bi na kraju bio odbačen nakon što je BiH isplatila oko 110 milijuna maraka po arbitražnoj presudi.
Istraga je bila pokrenuta zbog sumnjivih financijskih transakcija između kompanije Viaduct i poduzeća HES Vrbas a.d. Banja Luka, uključujući dvije fakture u ukupnom iznosu od 1,26 milijuna eura, ali je postupak na kraju obustavljen bez utvrđivanja odgovornosti.
Podsjećamo, isplata novca po arbitražnoj presudi u slučaju Viaduct omogućena je nakon što je visoki predstavnik Christian Schmidt u srpnju 2025. godine iskoristio bonske ovlasti i donio odluku o načinu izmirenja ovog duga.
Tom odlukom naloženo je da se dug veći od 110 milijuna KM izmiri iz sredstava prikupljenih po osnovi putarina na Jedinstvenom računu, i to iz dijela prihoda koji pripada entitetu RS, s obzirom na to da je dug nastao nakon što je Vlada tog entiteta jednostrano raskinula koncesijski ugovor.
