Pobjedom na međuizborima u SAD-u u utorak demokrati su preuzeli kontrolu nad oba doma Kongresa, i Zastupničkim domom i Senatom, što znači da će svaka odluka Bijele kuće, odnosno predsjednika Donalda Trumpa, morati proći strogu kontrolu.
Sada imaju nekoliko mogućnosti; nijedan zakon, porezna reforma ili veća predsjednička inicijativa ne može biti usvojena bez odobrenja obaju domova Kongresa, navodi Forbes.
Također, Kongres odobrava svako trošenje novca, pa demokrati mogu uskratiti sredstva za projekte administracije. Senat ima ustavno pravo potvrđivati ili odbijati kandidate za visoke dužnosti u kabinetu, veleposlanike, savezne suce, pa čak i nove članove Vrhovnog suda.
Demokrati mogu pokrenuti istrage o poslovnim vezama, korupciji, odlukama koje su se donosile u vezi s vanjskom politikom ili provedbom zakona unutar administracije, a imaju i mogućnost pokretanja postupka opoziva američkog predsjednika.
Međutim, ono što se nakon utorka može čuti u javnosti jest da postoji mala vjerojatnost da će se odlučiti za opoziv.
Za eventualnu osudu i uklanjanje Trumpa s dužnosti nakon pokretanja postupka opoziva (impeachment) demokratima je potrebna dvotrećinska većina u Senatu, a nemaju je (osvojili su 54, a republikanci 44 mjesta).
Što Ustav SAD-a kaže o vetu
S druge strane, američki predsjednik, koji je priznao izborne rezultate, najavio je uporabu veta kao krajnjeg i moćnog sredstva u svojim rukama, kojim će, kako je kazao, zaustaviti „lude” zakone demokrata.
„Pretpostavljam da ću postati gospodin Veto”, kazao je u podcastu New York Posta, a u izjavi za Fox News pojasnio je kako bi to trebalo izgledati u njegovim odnosima s demokratima.
„Nakon nekoliko mjeseci veta, nazvat će i reći: ‘Kako da ovo završimo?’ I radit ćemo zajedno. Imam pravo veta”, kazao je.
Međutim, za uporabu veta postoje i uvjeti, a propisuje ih Ustav SAD-a.
Pravo veta predsjednika SAD-a predviđeno je člankom I., odjeljkom 7. Ustava. Ono omogućuje predsjedniku da odbaci prijedlog zakona koji su usvojili i Zastupnički dom i Senat prije nego što postane zakon.
Kako to izgleda u praksi?
Nakon što oba doma Kongresa usvoje neki prijedlog zakona, on se šalje predsjedniku na potpis. Ako ga potpiše, prijedlog postaje zakon, ali ako mu se protivi, predsjednik ga prema Ustavu vraća sa svojim primjedbama domu Kongresa iz kojeg je prijedlog potekao. Predsjedniku je ostavljen rok od 10 dana, ne računajući nedjelje, da donese odluku.
Veto, međutim, nema neograničenu moć. Može se nadglasati ako oba doma Kongresa ponovno glasaju o prijedlogu zakona nakon što ga predsjednik vrati te ga izglasaju dvotrećinskom većinom u oba doma.
„Pocket veto”
Također, može se dogoditi i situacija poznata kao džepni veto (pocket veto), a ona nastaje ako Kongres pošalje prijedlog zakona predsjedniku, a u međuvremenu završi svoje zasjedanje, raspusti se ili ode na dulju stanku, čime onemogućuje predsjedniku da vrati prijedlog u roku od 10 dana.
U tom slučaju prijedlog zakona ne postaje zakon. Predsjednik tada nije obvezan pisati obrazloženje zašto je neki prijedlog zakona odbio. Također je Ustavom definirana i nemogućnost odbijanja samo pojedinih dijelova prijedloga zakona, već se prijedlog prihvaća ili odbija kao cjelina.
Za dvotrećinsku većinu demokratima je, ako budu željeli nadglasati predsjednikov veto, potrebno 290 glasova u Zastupničkom domu od 435 članova i 67 glasova u Senatu od 100 članova. Budući da sami nemaju toliko zastupnika ni senatora, morat će računati na potporu određenog broja republikanaca u oba doma.
Foto: Andrew Harnik / Getty Images / Profimedia
