Vojni analitičar Aleksandar Radić najnoviji je na popisu pojedinaca koji su napustili Srbiju zabrinuti za vlastitu sigurnost i sigurnost svoje obitelji.
„Negiramo da je u bijegu, nema osnova za pritvor”, kazao je za RSE njegov odvjetnik Stefan Ćorda, najavljujući žalbu na odluku o određivanju pritvora.
Nasuprot tome, tužiteljstvo i sud smatraju da se Radić nalazi u bijegu, zbog čega je, uz kaznenu prijavu i pritvor, za njim raspisana i potjernica. Tereti ga se za pripremanje djela protiv ustavnog uređenja i sigurnosti jer je iznosio navodno „lažne tvrdnje” o tome da su vlasti upotrijebile takozvani zvučni top na masovnom antivladinom prosvjedu 15. ožujka 2025. u Beogradu.
Pravnik Vladica Ilić iz nevladinog Beogradskog centra za ljudska prava (BCLJP) otvara pitanje dokazivosti takvih optužbi. „A kako mi znamo da se radi o neistinama?”, upitao je Ilić, naglasivši kako još uvijek nije okončan niti jedan službeni postupak kojim bi se utvrdilo koje je sredstvo doista upotrijebljeno tog dana. Inače, Beogradski centar za ljudska prava zaprimio je brojne prijave građana koji su naveli da su pretrpjeli zdravstvene posljedice uslijed djelovanja zvučnog uređaja na prosvjedu.
Istodobno, aktivistička skupina Stav objavila je informaciju kako je Interpol odbio zahtjev srbijanskih vlasti za raspisivanjem potjernica za šestoro aktivista i studenata iz Novoga Sada, ocijenivši da slučaj ima jasnu političku pozadinu.
Ovi se aktivisti već više od godinu dana nalaze u egzilu, dok ih se u domovini tereti za pripremanje djela protiv ustavnog uređenja i sigurnosti Srbije.
Branislav Đorđević, jedan od optuženih aktivista, pojasnio je kako doživljava trenutnu situaciju. „Zato što smo fizički izmešteni iz Srbije i nemamo opciju da učestvujemo u političkom životu”, izjavio je Đorđević za RSE.
Novinari i pisci u političkom izgnanstvu
Zbog učestalih i ozbiljnih prijetnji smrću, književnik, kolumnist i suautor satiričnoga podcasta Marko Vidojković bio je prisiljen sa suprugom napustiti Srbiju još u ožujku 2023. godine.
„Nalazim se definitivno u političkom izgnanstvu zbog političke odluke režima da mi upropasti i ugrozi život zato što sam se usudio da ih kritikujem”, izjavio je Vidojković u razgovoru za RSE.
Prema podacima Asocijacije neovisnih elektroničkih medija (ANEM), u prvoj polovici godine još je četvero novinarki i novinara napustilo Srbiju pod pritiskom represije vlasti i provladinih medija. Iz te asocijacije navode kako je i prije njih dvoje medijskih djelatnika otišlo iz zemlje na temelju procjena strukovnih udruga da više ne mogu sigurno obavljati svoj posao.
U sličnim okolnostima, satirično-humoristična emisija „Mentalno razgibavanje” danas se emitira iz Slovenije. Autori Srđan Jovanović i Marko Stepanović pojasnili su u programu kako se u Beogradu više ne osjećaju sigurno, dok Televizija Nova i dalje nastavlja prikazivati njihovu emisiju.
Europska unija nije izravno odgovorila na upit RSE o tome smatra li ove slučajeve zabrinjavajućim trendom u pogledu vladavine prava i građanskih sloboda. Međutim, u dokumentu Europske komisije iz svibnja ove godine, u kojem se procjenjuje napredak u ključnim poglavljima, jasno se navodi kako Srbija nije ostvarila očekivani napredak u području vladavine prava, borbe protiv korupcije i medijskih sloboda, pri čemu je izražena posebna zabrinutost zbog učestalih napada na novinare i pritisaka na civilno društvo.
Detalji optužbi protiv Aleksandra Radića
Aleksandar Radić napustio je Srbiju krajem lipnja, nakon što je jedan provladin tabloid objavio video-snimke njegova tajnog praćenja na kojima se nalazila i njegova maloljetna kći.
„Šta učiniti kada je neprijatelja puno i ugroze vam dete? Otišli smo u inostranstvo”, napisao je tada Radić.
Radić je bio prva osoba pozvana na saslušanje zbog tvrdnji o uporabi zvučnog oružja protiv mirnih prosvjednika 15. ožujka 2025. godine u središtu Beograda. Pravnik Vladica Ilić smatra da se Radiću stavlja na teret iznimno široka i nedovoljno definirana optužba. „Ja mislim da je Tužilaštvo to krivično delo izabralo da lovi u mutnom, jer nisam siguran ni da oni znaju šta tačno njemu stavljaju na teret”, ocijenio je Ilić.
S druge strane, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić komentirao je slučaj 18. srpnja. „Kada znate da je nešto izmišljotina i laž tražite ko je sve i kako to organizovao. Čudan je taj lanac, ali to je bio jedan od pokušaja da se ljudi navedu na to da što više mrze one (vlast) koji ništa nisu učinili”, ustvrdio je Vučić.
Državni vrh u početku je negirao posjedovanje zvučnog topa, da bi kasnije dužnosnici priznali kako policija ima sonične uređaje, ali uz tvrdnju da oni nikada nisu uporabljeni. Navode o neuporabi nedozvoljenog oružja vlasti su nastojale potkrijepiti izvješćem ruske Federalne službe sigurnosti (FSB). Unatoč tome, javnosti do danas nije ponuđeno objašnjenje kakav se zvuk čuo na skupu i zašto su demonstranti u panici bježali, od kojih su mnogi prijavili zdravstvene tegobe.
Godinu dana nakon prosvjeda, Više javno tužiteljstvo u Beogradu iznijelo je tvrdnju kako postoje dokazi da su studenti u blokadi planirali „simulirati” uporabu zvučnog topa od strane policije. Studenti su te optužbe odmah demantirali, navodeći kako je riječ o skretanju pozornosti s ključnog pitanja – što se doista dogodilo 15. ožujka.
Na razjašnjenju ovog događaja ustraje i Europska komisija, podsjećajući vlasti na obvezu zaštite sudionika mirnih okupljanja. Također, Europski sud za ljudska prava izdao je u travnju 2025. godine privremenu mjeru kojom je obvezao vlasti u Beogradu da spriječe uporabu zvučnog oružja na prosvjedima i sprovedu učinkovitu istragu, dok su postupke pokrenuli i specijalni izvjestitelji UN-a protiv torture i za slobodu okupljanja.
Slučaj šestoro aktivista i odbačene potjernice
Nakon što su odvjetnici objavili da je Interpol odbio izdanje crvenih potjernica za šestoro novosadskih aktivista, Interpol je u odgovoru za RSE pojasnio kako podatke država članica može ustupati samo u posebnim okolnostima i uz odobrenje te države. Pritom su podsjetili da im pravila strogo zabranjuju bilo kakvo postupanje u slučajevima koji imaju politički, vjerski, rasni ili vojni karakter.
Aktivistička skupina Stav priopćila je 22. srpnja kako ova odluka Interpola izravno potvrđuje njihove navode da se protiv njih vodi politički montiran, a ne zakonit kazneni postupak.
Branislav Đorđević opisao je čitav proces kao kafkijanski. „Od ilegalno pribavljenog dokaza do njegovog predavanja prvo režimskim medijima, pa tek onda tužilaštvu. I da slučaj već sutra padne, sumnjam da bih bio bezbedan u Srbiji”, naglasio je Đorđević.
Ukupno dvanaest novosadskih aktivista i studenata tereti se za pripremanje djela protiv ustavnog uređenja i pozivanje na nasilnu promjenu vlasti. Šestoro njih nalazilo se u inozemstvu u trenutku kada su ostali članovi uhićeni 14. ožujka 2025. Povod za podizanje optužnice bio je tajno prisluškivani razgovor o studentskom prosvjedu 15. ožujka, koji su prethodno objavili provladini mediji. Optužnica ih tereti za planiranje blokade rada državnih tijela i zauzimanje institucija, dok njihovi branitelji ističu kako se u prijavi ne navodi što je u razgovoru sporno, već se proizvoljno tumače namjere aktivista.
Učestale prijetnje i atmosfera nesigurnosti
Međunarodni PEN centar još je početkom 2023. godine uvrstio pisca Marka Vidojkovića među 115 najugroženijih pisaca na svijetu, uz obrazloženje da su višegodišnji napadi na njega rezultat orkestriranih pritisaka državnih i političkih aktera s ciljem utišavanja kritike.
Vidojković je istaknuo kako je bio izložen „ugnjetavanju sa najviših političkih pozicija i medija sa nacionalnom frekvencijom”. Iako je u početku povremeno dolazio u Srbiju, u ožujku 2025. godine, nakon konzultacija s međunarodnim stručnjacima, procijenjeno je da bi i sam pristup srbijanskoj granici za njega predstavljao izravan rizik. Stoga podcast „Dobar, loš, zao” vodi na daljinu, uključujući se putem video-veze.
ANEM je početkom srpnja objavio kako je Vidojkoviću ponovno prijećeno smrću putem društvenih mreža, napominjući da je od 2019. godine u tužiteljstvima otvoreno gotovo 30 predmeta povodom prijetnji voditeljskom dvojcu, no većina njih ostala je bez ikakvog epiloga.
Veran Matić, predsjednik Upravnog odbora ANEM-a i koordinator Sigurne linije za novinare, izjavio je za RSE da je osobno sudjelovao u šest slučajeva pružanja pomoći pri premještanju novinara iz Srbije u inozemstvo.
„Gotovo svi imaju zajedničke karakteristike, godinama su bili izloženi pretnjama smrću, ozbiljnim oblicima ugrožavanja bezbednosti i organizovanim kampanjama targetiranja, dok su počinioci ostajali nekažnjeni”, naveo je Matić.
Matić dodaje kako su u posljednje dvije godine prijetnje i napadi znatno eskalirali, navevši primjer u kojem je prijetnje upućivala osoba ranije osuđivana za teška kaznena djela, a koja se istodobno pojavljuje kao nasilnik na skupovima vladajuće stranke. Žrtva je bio novinar iz manje sredine koji je prethodno i fizički napadnut tijekom lokalnih izbora.
Kao ključni problem Matić ističe sustavnu nekažnjivost. Prema podacima Vrhovnog javnog tužiteljstva, u protekle dvije godine zabilježen je 271 slučaj napada, prijetnji i ugrožavanja sigurnosti novinara, dok je pravomoćno okončano svega 12 predmeta. To znači da u više od 95 posto slučajeva sudski epilog u potpunosti izostaje.
Na koncu, i u nedavno usvojenoj Rezoluciji Parlamentarne skupštine Vijeća Europe izražena je duboka zabrinutost zbog prekomjerne uporabe sile tijekom prosvjeda, kršenja ljudskih prava te kontinuiranog ugrožavanja medijskih sloboda i pritisaka na civilni sektor u Srbiji. Prema Indeksu slobode medija organizacije Reporteri bez granica za 2026. godinu, Srbija se nalazi na 104. mjestu od ukupno 180 zemalja, čime je razvrstana u skupinu država s iznimno teškim stanjem u medijskom prostoru.
Istina.media
