U Federaciji BiH ne postoji jedinstvena baza podataka o obavljenim inspekcijskim nadzorima, povlačenju te uništenju neispravnog mesa i mesnih prerađevina. Unatoč tomu, federalni su veterinarski inspektori u prvih šest mjeseci ove godine tijekom 40 kontrola utvrdili niz prekršaja te izdali prekršajne naloge u ukupnom iznosu od oko 48.000 konvertibilnih maraka.
Podaci koje su Feni dostavili Federalna uprava za inspekcijske poslove, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Agencija za sigurnost hrane BiH te Ured za veterinarstvo BiH pokazuju da se nadzor provodi na više razina – od proizvodnih pogona i maloprodaje do samih graničnih prijelaza. Međutim, na razini Federacije i dalje izostaje objedinjena evidencija o točnim količinama mesa koje su zbog utvrđenih nepravilnosti uklonjene s tržišta ili uništene.
Pitanje sigurnosti mesa dodatno je aktualizirano nakon što je veterinarska inspekcija u entitetu Republika Srpska, nadzorom mesnica i drugih objekata za preradu i promet, s tržišta povukla 4,5 tona mesa i prerađevina.
Iz Federalnog veterinarskog inspektorata pri Federalnoj upravi za inspekcijske poslove navode kako kontinuirano provode nadzor u veleprodajnim i maloprodajnim objektima, ugostiteljstvu, klaonicama, preradbenim pogonima te tijekom cestovnog prijevoza robe životinjskog podrijetla.
Tijekom prvih šest mjeseci 2026. godine, federalni su inspektori obavili 22 nadzora u objektima za preradu mesa i mlijeka, 105 u veleprodaji i maloprodaji, 24 u klaonicama papkara i peradi, 58 u ugostiteljskim objektima te 105 kontrola cestovnog prijevoza.
Predstavnici Federalne uprave istaknuli su kako su u 40 slučajeva utvrđeni prekršaji za koje su izdani prekršajni nalozi teški oko 48.000 KM.
Nadalje, u cestovnom su prometu zabilježene još 26 povrede zakona za koje će kazne biti naknadno izrečene, dok je zbog manjih uočenih nedostataka doneseno 40 upravnih mjera kojima se subjektima nalaže njihovo otklanjanje.
„Federalni veterinarski inspektori tijekom nadzora provjeravaju podrijetlo i sljedivost proizvoda, uvjete skladištenja i čuvanja, deklaracije, rokove trajanja, poštivanje propisanog temperaturnog režima te prateću veterinarsku dokumentaciju. Kod cestovnog se prijevoza provjeravaju i higijenski uvjeti vozila, uključujući potvrde o dezinfekciji, dok se posebna pozornost posvećuje prometu svježeg i smrznutog mesa”, izjavili su iz Federalne uprave.
Uprava napominje kako se rigorozne mjere poduzimaju protiv svih subjekata koji prodaju robu sumnjivog ili nepoznatog podrijetla, bez uredne dokumentacije i deklaracije, kao i protiv onih koji stavljaju u promet odmrznute proizvode suprotno važećim propisima.
Također, inspektori nadziru i prodaju mljevenog mesa, s obzirom na to da je strogo zabranjena prodaja unaprijed samljevenog mesa bez izričitog zahtjeva kupca.
Manjak inspektora i vođenje evidencije na subjektima
Unatoč navedenim aktivnostima, podaci o tome koliko je ukupno mesa i prerađevina povučeno ili uništeno na svim razinama vlasti u Federaciji i dalje nisu objedinjeni.
Iz Sektora za veterinarstvo Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva potvrdili su da u Federaciji BiH ne postoji jedinstvena baza podataka o nadzorima, povlačenju i uništavanju mesa.
Pojasnili su kako evidenciju o količinama otpada iz proizvodnje ili povrata robe vode sami subjekti koji posluju s hranom. S druge strane, ovlašteni objekti za prikupljanje animalnog otpada obvezni su voditi propisane registre o prikupljenim količinama, prenosi Klix.
Iz Ministarstva ujedno upozoravaju i na virutalan nedostatak kadra. Na federalnoj, županijskoj i općinskoj razini u Federaciji BiH ukupno djeluje svega 70 veterinarskih inspektora.
„Evidentno je da je broj veterinarskih inspektora nedovoljan, što onemogućuje učinkovitiji i sveobuhvatniji nadzor na terenu”, naglasili su iz Sektora za veterinarstvo.
Nadalje pojašnjavaju kako su procedure uklanjanja i uništavanja animalnog otpada jasne, ali svu dokumentaciju vodi sam subjekt u poslovanju s hranom. Županijske inspekcije potom kontroliraju zapise o količinama, odvozu i mjestu odlaganja, dok transport i neškodljivo uništavanje obavljaju komunalna poduzeća.
Sve troškove skladištenja, prijevoza i zbrinjavanja nusproizvoda životinjskog podrijetla snose sami subjekti u poslovanju s hranom.
Federalno ministarstvo također navodi kako ne raspolaže informacijama o eventualnom prometu mesa nepoznatog podrijetla ili radu neregistriranih klaonica, upućujući za takva pitanja na federalnu i županijske veterinarske inspekcije.
Rigorozne kontrole na granicama i zbrinjavanje otpada
Za razliku od entitetske razine, Ured za veterinarstvo BiH raspolaže preciznim podacima o mesu koje ulazi u zemlju.
Predstavnici Ureda navode kako je granična veterinarska inspekcija od početka godine pregledala ukupno 26.854 pošiljke koje podliježu veterinarskom nadzoru, među kojima je bilo 8.621 pošiljka mesa i mesnih prerađevina.
Za 30 pošiljki izrečena su rješenja o zabrani uvoza u Bosnu i Hercegovinu.
Iz Ureda ističu kako sve vrste mesa pri uvozu podliježu detaljnom dokumentacijskom, identifikacijskom i fizičkom pregledu, a prema procjeni uzimaju se i uzorci za laboratorijske analize. Ako pošiljka ne zadovoljava propisane standarde, uvoz se zabranjuje, a roba se vraća pošiljatelju ili u zemlju podrijetla.
„Najčešće nepravilnosti koje granični veterinarski inspektori otkrivaju odnose se na neodgovarajuću dokumentaciju, prvenstveno veterinarsko-zdravstvene certifikate, nepravilno certificiranje i deklariranje pošiljki, kao i podrijetlo mesa iz država ili regija iz kojih je uvoz zabranjen”, objasnili su iz Ureda za veterinarstvo BiH.
Kada je riječ o laboratorijskim kontrolama mesa i mesnih prerađevina (bez ribe), tijekom ove godine obavljena je 851 analiza na različite parametre, pri čemu su tri nalaza bila pozitivna.
Nakon pozitivnog nalaza, laboratorijski se obvezno kontrolira narednih deset pošiljki istog proizvođača, a troškove tih dodatnih ispitivanja snosi sam uvoznik.
Prema evidenciji Ureda, tijekom 2026. godine nije zabilježen nijedan slučaj da je uvezeno meso, nakon stavljanja na tržište BiH, moralo biti naknadno povučeno.
Ipak, uništeno je ukupno 38.968 kilograma uvoznog mesa peradi čiji su laboratorijski nalazi bili pozitivni, a koje nije bilo moguće vratiti proizvođaču. Ta se količina odnosi isključivo na uvozno meso koje uopće nije završilo u prodaji.
Najveći dio mesa i prerađevina u BiH se uvozi iz Italije, Španjolske, Austrije, Hrvatske, Njemačke, Nizozemske, Poljske, Turske, Brazila, Argentine i Srbije.
O sigurnosti hrane na tržištu brine i Agencija za sigurnost hrane BiH, iz koje navode kako su tijekom 2026. godine zaprimili dvije obavijesti koje su se odnosile na meso i prerađevine dostupne ili potencijalno dostupne kupcima u BiH.
Nadležni inspekcijski organi, čim utvrde da je sporni proizvod plasiran na tržište, pokreću postupak njegova povlačenja ili opoziva.
„Informacije o rizičnim proizvodima, nakon procjene da se nalaze ili bi se mogli nalaziti na tržištu BiH, Agencija bez odgađanja prosljeđuje nadležnim inspekcijskim tijelima, dok na svojoj internetskoj stranici objavljuje podatke o nesigurnoj hrani i poduzetim mjerama”, poručili su iz Agencije.
Uz pitanje svakodnevne kontrole mesa, i dalje ostaje otvoreno dugogodišnje pitanje sustavnog zbrinjavanja animalnog otpada.
Iz Federalnog ministarstva poljoprivrede napominju kako u Federaciji postoje odobreni objekti za njegovo prikupljanje, dok je pogon tvrtke Brovis iz Visokog odobren za preradu nusproizvoda životinjskog podrijetla za vlastite potrebe. Ostali registrirani objekti služe isključivo za sabiranje.
Federalno ministarstvo podsjeća kako je još prije desetak godina izrađena Strategija za rukovanje animalnim otpadom u Bosni i Hercegovini, koja je predviđala izgradnju suvremenih postrojenja za neškodljivo uklanjanje i sabirališta diljem zemlje. Ta strategija do danas nije službeno usvojena na razini Bosne i Hercegovine.
Istina.media
