Kineski državni proizvođač i trgovac naoružanjem, koji se nalazi pod restriktivnim mjerama i sankcijama Zapada zbog intenzivne vojne suradnje s Rusijom u ratu protiv Ukrajine, pojavio se među izlagačima na sajmu vojne opreme u Sarajevu. Manifestaciju su organizirali Ministarstvo obrane Bosne i Hercegovine te Vlada Federacije BiH u suradnji s domaćim obrambenim tvrtkama.
Kineski gigant Poly Technologies na sarajevskom je sajmu predstavio makete bespilotnih letjelica koje rabi Narodnooslobodilačka vojska Kine, sustave za borbu protiv dronova, navođene projektile, topničke granate, raketne bacače te jurišna plovila.
Domaći organizatori iz Bosne i Hercegovine nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Europa (RSE) o tome kako se sankcionirana kineska tvrtka uopće našla na sajmu u državi koja se nalazi u Akcijskom planu za članstvo u NATO-u te ima status kandidata za članstvo u Europskoj uniji, čiju bi vanjsku i sigurnosnu politiku morala dosljedno pratiti.
Oštre reakcije i upozorenja stručnjaka
Bivši zamjenik ministra obrane BiH Sead Jusić u razgovoru za RSE izrazio je oštro neslaganje s ovim propustom. „To se nije smjelo dogoditi. Odobrenja za dolazak ljudi, tvrtki i sredstava, naoružanja i streljiva moralo je dati više instanci. Onaj tko je organizirao sajam morao je izvršiti provjere. Ne bi me čudilo ni da je to namjeran previd jer ne vjerujem da se to dogodilo slučajno”, naglasio je Jusić.
Jusić je pojasnio kako su ulazak i predstavljanje takvih subjekata trebali detaljno provjeriti i filtrirati Ministarstvo obrane, Ministarstvo sigurnosti te Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. „Znate kako je to u BiH, za neke ljude u tim ministarstvima su neke zemlje prijateljske, za druge nisu”, dodao je Jusić.
Kronologija uvođenja međunarodnih sankcija
Sjedinjene Američke Države stavile su tvrtku Poly Technologies na popis sankcioniranih subjekata u lipnju 2024. godine. Prema navodima američkih vlasti, ta je kineska tvrtka ruskoj vojnoj industriji isporučivala navigacijske sustave za vojne helikoptere Mi-17, uz drugu tehnologiju takozvane dvostruke namjene koja se izravno rabi u vojne svrhe.
U travnju 2025. godine sankcijama se pridružio i London, obrazloživši kako aktivnosti tvrtke Poly Technologies izravno doprinose jačanju ruskih vojnih kapaciteta te podrivaju suverenitet Ukrajine. Europska unija uvrstila je istu tvrtku na popis sankcioniranih subjekata u svibnju 2025. godine, a mjerama su se pridružile Kanada i Ukrajina.
Istraživačka organizacija C4ADS identificirala je u međunarodnim trgovačkim i carinskim bazama podataka više od 280 pošiljki koje je Poly Technologies uputio prema Rusiji. Nadalje, prema podacima baze ImportGenius, kineska je tvrtka ruskom proizvođaču streljiva Barnaul Cartridge Plant isporučila količinu baruta dovoljnu za proizvodnju najmanje 80 milijuna metaka.
Neusaglašenost prakse s vanjskom politikom EU-a
Premda se Bosna i Hercegovina formalno uskladila sa sankcijama Bruxellesa prema Rusiji i obvezala na praćenje vanjske politike Unije, te mjere u praksi nisu u potpunosti implementirane, a zemlja već godinama odbija zahtjeve Bruxellesa za uvođenjem viza državljanima Rusije, Kine, Turske i pojedinih drugih država.
Haris Ćutahija iz Vanjskopolitičke inicijative BH upozorio je na raskorak između teorije i prakse. „BiH se na papiru uskladila s vanjskom politikom EU-a, ali ne i u praksi. Vidimo to i na ovom primjeru sajma naoružanja. Po pitanju i vanjske i unutarnje politike svatko radi što hoće bez ikakvih posljedica”, izjavio je Ćutahija za RSE.
Iako sama nazočnost tvrtke pod sankcijama na izložbenom prostoru ne predstavlja automatsko kršenje američkih ili europskih sankcija, sklapanje novih poslovnih ugovora ili financijske transakcije s takvim subjektima mogu izložiti pojedince, privatne tvrtke ili državne tijela takozvanim sekundarnim sankcijama.
Tko su ostali sudionici i stanje u obrambenoj industriji BiH
Uz 22 izlagača iz Bosne i Hercegovine, na sajmu sudjeluje pet tvrtki iz Turske, dvije iz Slovenije te po jedna iz Egipta, Kine i Sjedinjenih Američkih Država. Među njima je i turski Predsjednički ured za obrambenu industriju (SSB), koji se ranije nalazio pod američkim sankcijama zbog turske nabave ruskog protuzračnog sustava S-400. Uz tvrtke iz Federacije BiH, na sajmu izlaže i poduzeće Orao iz Republike Srpske, koje je početkom 2000-ih bilo obuhvaćeno međunarodnim istragama zbog kršenja UN-ova embarga na izvoz oružja u Irak.
Sektor obrambene industrije u BiH obuhvaća 15 poduzeća. Sjedinjene Američke Države godinama su bile među najvećim kupcima oružja i streljiva iz BiH — uglavnom pješačkog streljiva i topničkih čahura — uz Češku, Nizozemsku, Saudijsku Arabiju i Egipat.
Izvoz namjenske industrije ove je godine zabilježio pad, a domaći proizvođači kao glavne razloge navode otežanu nabavu sirovina, rast njihovih cijena te dulje rokove isporuke uzrokovane geopolitičkim potresima i porastom globalne potražnje za naoružanjem. Inače, BiH generalno ne izvozi oružje na ratom zahvaćena područja, a za razliku od Srbije, nikada nije kupovala kinesko naoružanje, osim što je ranije zabilježena jedna donacija građevinskih strojeva i kamiona.
Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, od 2019. godine nije zabilježena nikakva izravna trgovina oružjem s Ukrajinom ili Iranom. Općenito promatrajući cjelokupnu robnu razmjenu, najvažniji vanjskotrgovinski partner BiH i dalje su članice Europske unije i zemlje regije, dok najveći vanjskotrgovinski deficit BiH bilježi u razmjeni s Kinom.
Istina.media
