Ožujak 2026. godine bio je iznimno dinamičan za Heritage zakladu. Ova utjecajna konzervativna think-tank organizacija u Miamiju je organizirala sigurnosni forum, dok je istovremeno održala i globalni ženski skup posvećen temama rada, obitelji i javnih politika.
Među govornicima na događaju bila je Mary Miller, zastupnica u američkom Kongresu iz redova Republikanske stranke. Miller je u javnosti prepoznatljiva po svojim islamofobičnim istupima, ali i po kontroverzama poput citiranja riječi Adolfa Hitlera.
U istom razdoblju, točnije 26. ožujka, predstavnik Heritage zaklade Paul McCarthy upriličio je u Bruxellesu lobistički susret s zastupnikom u Europskom parlamentu Antonijem Tangerom Correom iz Portugala. Correa ujedno obnaša i dužnost potpredsjednika desničarskog zastupničkog kluba “Patrioti za Europu”.
Prema saznanjima i istraživanju medija Detektor, središnja i jedina tema tog susreta bila je politička i sigurnosna situacija u Bosni i Hercegovini.
Heritage zaklada ubraja se među najutjecajnije konzervativne think-tankove u Sjedinjenim Američkim Državama. Izravno se povezuje s projektom “Project 2025”, koji mnogi smatraju ideološkom i strategijskom podlogom za djelovanje administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Zastupnički klub “Patrioti za Europu” i inicijativa za reviziju Dejtonskog sporazuma
Iz ureda europarlamentarca Corree za Detektor su potvrdili kako on već duže vrijeme prati zbivanja u Bosni i Hercegovini, što se veže i uz njegovu nekadašnju funkciju specijalnog izaslanika Europske unije tijekom 2007. godine. Tijekom razgovora, kako navode, Correa je istaknuo prijeku potrebu za novim pristupom prema BiH.
U tom je kontekstu naglašeno kako Correa smatra da bi preispitivanje i revizija okvira postavljenog Dejtonskim mirovnim sporazumom trebali postati politički prioritet.
“Trideset godina nakon Sporazuma, takvo je razmišljanje neophodno s obzirom na duboke promjene u međunarodnom okruženju te unutrašnju političku i institucionalnu dinamiku Bosne i Hercegovine. Cilj svake takve rasprave mora biti osiguravanje učinkovitijih, reprezentativnijih i održivijih institucija, kao i potpora europskoj budućnosti zemlje”, izjavio je Correin ured.
Novinari Detektora pokušali su dobiti uvid u detalje ovog razgovora i od samog Paula McCarthyja, no on do trenutka objave teksta nije odgovorio na upućene upite i elektroničku poštu.
Detalji o ovom susretu te teme o kojima se raspravljalo zabilježeni su u javnoj bazi podataka organizacije Transparency International. Ta baza sustavno prati i mapira sastanke održane između dužnosnika Europske unije i političara, nevladinih organizacija te lobističkih grupacija iz Unije, ali i država izvan njezinih granica, uključujući Bosnu i Hercegovinu.
TradFest u Zagrebu i vizije trojne podjele Bosne i Hercegovine
Heritage zaklada je tijekom razdoblja vlasti Viktora Orbana u Mađarskoj izgradila iznimno bliske odnose s njegovom strankom Fidesz, koja je u više navrata pokazivala naklonost prema politici Vladimira Putina u Rusiji i Milorada Dodika u BiH.
Pod pokroviteljstvom te zaklade, u travnju 2026. godine u Zagrebu je organiziran TradFest. Događaj je na službenim stranicama opisan kao “festival tradicije i konzervativnih ideja, nasuprot takozvanim ‘naprednim’ i militantno-sekularističkim politikama koje nastoje uništiti izvorne tradicionalne, konzervativne i kršćanske temelje kulture u Hrvatskoj, Europi i zapadnom svijetu”.
Jedna od ključnih tematskih cjelina na TradFestu nosila je naziv “Bosna i Hercegovina: neuspjela država i nužnost trećeg hrvatskog entiteta”. Tijekom predavanja prikazana je i zemljovidna podjela BiH na tri zasebne “republike” – srpsku, hrvatsku i bošnjačko-muslimansku.
Podršku TradFestu pružila je i zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko, koja je unutar Europske pučke stranke (EPP) zadužena za komunikaciju i suradnju s Heritage zakladom. U razgovoru za Detektor, Zovko je iznijela stav kako reviziju Dejtonskog sporazuma trenutačno ne smatra izvedivom opcijom.
“Ja se zalažem za punu implementaciju, poštovanje Dejtonskog sporazuma i duha Dejtonskog sporazuma. On se ne poštuje; da se poštuje, Hrvati bi imali svog člana Predsjedništva i imali bi pravedan izborni zakon. Za reviziju trebate imati druga dva naroda na svojoj strani. Srbi na to ne bi pristali, a ni Bošnjaci u ovakvoj konstelaciji ne bi pristali na dublju reviziju”, kazala je Zovko.
Analize Maxa Primorca: Osporavanje OHR-a i optužbe o “opresiji”
Heritage zaklada je u veljači 2026. objavila analitički članak svog istraživača Maxa Primorca pod naslovom “Islamistička država na granici NATO-a”. U tekstu se navodi kako muslimani u BiH odbijaju političku ravnopravnost sa Srbima i Hrvatima te se sugerira kako bi Sarajevo, radi stabilnosti NATO saveza, trebalo “biti mudro i prekinuti opresiju nad kršćanskim susjedima”.
Godinu dana ranije, ista je zaklada izdala Primorčevo izvješće u kojem se tvrdi da je Ured visokog predstavnika (OHR) primarni uzrok političke blokade u BiH te da se pretvorio u “imperijalnog upravitelja” koji narušava domaći suverenitet.
Ovakvi se stavovi izravno podudaraju s višegodišnjim stajalištima institucija Republike Srpske i Ruske Federacije, koje osporavaju legitimitet visokog predstavnika te traže ograničenje ili potpuno ukidanje njegovih ovlasti.
Zijad Bećirović iz Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane istaknuo je za Detektor kako je pri analizi odnosa desnih krugova u Europskom parlamentu i Uniji nužno sagledati širi povijesni kontekst relacija između EPP-a i američkih republikanaca.
“Nakon Drugog svjetskog rata upravo su američki republikanci snažno podržavali formiranje europskih konzervativnih i kršćansko-demokratskih političkih stranaka kao brane protiv širenja komunizma. Međutim, povijesna je činjenica da su se pojedini segmenti tih političkih projekata razvijali i uz uključivanje dijela bivših pripadnika tadašnjih autoritarnih i fašističkih struktura koji su prošli procese političke rehabilitacije i integracije u poslijeratni demokratski poredak”, izjavio je Bećirović.
Diplomat Antonio Tanger Correa i pokušaji izmjene europskih izvješća
Antonio Tanger Correa, koji je služio kao veleposlanik Portugala u Bosni i Hercegovini od 1996. do 1998. godine, održava značajne veze s konzervativnim i desnim političkim opcijama u svojoj zemlji i diljem Europe.
Zastupnički klub “Patrioti za Europu”, u kojem obnaša dužnost potpredsjednika, okuplja nacionalističke, konzervativne i suverenističke stranke. Među njima su francuski Nacionalni skup te mađarski Fidesz.
U njegovoj službenoj biografiji na stranicama Europskog parlamenta navodi se da je član Upravnog odbora Zaklade Patrioti za Europu, odnosno think-tank organizacije povezane s tom političkom grupacijom.
Tijekom srpnja 2025. godine, Correa je uputio kritike na račun izvješća Europske unije o BiH za 2023. i 2024. godinu. Smatrao je neprimjerenim što se Rusija i Kina spominju kao negativni čimbenici utjecaja u Republici Srpskoj, dok se istovremeno izostavlja spominjanje “rastuće islamizacije u dijelovima Federacije”.
Correa je također predlagao brisanje dijela teksta u izvješću Europskog parlamenta za 2025. godinu kojim su se vlasti Republike Srpske pozivale na poštovanje Ustavnog suda BiH i odluka o zakonu o stranim agentima.
Uz to, tražio je uklanjanje dijela teksta u kojem se osuđuju “secesionističke namjere” vodstva Republike Srpske, kao i brisanje izravnih spominjanja ruske agresije na Ukrajinu u kontekstu vanjske politike i sankcija te zabrinutosti Bruxellesa zbog vanjskog dezinformacijskog utjecaja u BiH.
Iako je u konačnoj verziji dokumenta zadržana osuda Rusije i dezinformacija, izraz “secesionizam” je izostavljen. Detektor nije mogao neovisno potvrditi je li Correa osobno presudno utjecao na tu izmjenu.
Predsjednik RS-a Milorad Dodik je u rujnu 2025. godine, kako je prenijela agencija Srna, javno nazvao Antonija Tangera Correu “prijateljem” i “glasom razuma” u Europskom parlamentu koji razumije težnje Republike Srpske. Dodik je dodao kako “Correa podržava ravnopravan dijalog i odbacuje ono što je nazvao kolonijalnim diktatima” prema RS-u.
Mjesec dana prije susreta s Paulom McCarthyjem, Correa se sastao i s Maxom Primorcem, koji je predstavljao odjel Heritage zaklade pod nazivom “Margaret Thatcher Center for Freedom”. Tema tog razgovora također je bila aktualna situacija u BiH. Primorac nije odgovorio na upite upućene njegovu uredu.
Francuska desnica i diskretni kontakti s dužnosnicima iz Banje Luke
Uvid u podatke Transparency Internationala o lobiranju u europskim institucijama otkriva i druge susrete na kojima se raspravljalo o Bosni i Hercegovini. Na tim su sastancima sudjelovali europarlamentarci bliski desničarskim, suverenističkim i proruski usmjerenim opcijama.
Baza podataka pokazuje da je u travnju 2026. godine održan sastanak između predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske Nenada Stevandića i Alexandrea Nicolas-Nikolića, člana francuskog Nacionalnog skupa.
U izaslanstvu Skupštine RS-a na tom su sastanku bili i Maja Dragojević-Stojić, Mladen Ilić i Aleksandar Trnić, te voditeljica Predstavništva RS-a u Francuskoj Bojana Kondić Panić. Novinari Detektora kontaktirali su sudionike sastanka radi pojašnjenja detalja, no nitko od njih nije odgovorio na molbu za razgovor.
Susret se dogodio dan nakon zajedničkog otvorenja izložbe “Koncentracijski logor Jasenovac: Sjećanje i opomena” u Bruxellesu.
Dok je Stevandić čest gost u Moskvi te zajedno s Dodikom podržava Rusku Federaciju i zagovara secesionističke ideje, Nikolić nema javno evidentiranih istupa tog tipa.
Njegovu stranku Nacionalni skup godinama je vodila Marine Le Pen. Tijekom proteklog desetljeća, istraživački mediji poput Washington Posta i The Timesa povezivali su je s vlastima u Moskvi, spominjući i kredite podignute u ruskim bankama. Le Pen je potvrdila uzimanje financijskih sredstava, ali je odbacila tvrdnje da je zbog toga pod ruskim utjecajem.
Stavovi članova Nacionalnog skupa prema BiH poznati su od ranije. U siječnju 2022. godine Thierry Mariani, savjetnik Marine Le Pen, na poziv Milorada Dodika nazočio je proslavi neustavnog Dana Republike Srpske s izaslanstvom francuskih desničara, u kojem su bili Hervé Juvin, Andrea Kotarac i Céline Porquet.
Mariani je tada tribinu dijelio s ruskim veleposlanikom u BiH, ali i s Vinkom Pandurevićem, bivšim časnikom Vojske Republike Srpske kojeg je Haaški sud osudio na 13 godina zatvora zbog zločina u Srebrenici.
Mariani je eurozastupnik i potpredsjednik nevladine organizacije “Francusko-ruski dijalog”, čiji je počasni predsjednik Vladimir Jakunjin, blizak suradnik Vladimira Putina. Mariani je u više navrata posjećivao Moskvu i Krim nakon aneksije 2014. godine.
Podaci Transparency Internationala otkrivaju da se Mariani u ožujku 2025. sastao s tadašnjim veleposlanikom BiH pri Europskoj uniji Obradom Kesićem, poznatim po vezama s američkim i europskim suverenističkim organizacijama. Mariani i Misija BiH u Bruxellesu nisu odgovorili na upite o naravi tog susreta.
Kesić je ranije naglašavao važnost savezništva s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom i potpore iz Slovačke, spominjući i naklonost pojedinih francuskih i austrijskih političkih krugova.
Zijad Bećirović upozorava kako se ne smije zanemariti činjenica da Rusija godinama ulaže znatna sredstva u političko-lobističke aktivnosti.
“Radikalni desničarski krugovi, koji se pozivaju na etnički, vjerski ili čak civilizacijski identitet, nerijetko su povezani s političko-kriminalnim mrežama koje raspolažu ogromnim financijskim sredstvima sumnjivog podrijetla. Upravo takve veze predstavljaju ozbiljnu prijetnju demokratskim institucijama, kako u Europskoj uniji, tako i u Sjedinjenim Američkim Državama. Bosna i Hercegovina, nažalost, nije izvan tih tokova, već je dio šireg regionalnog i međunarodnog sigurnosnog i kriminalnog okruženja”, izjavio je Bećirović za Detektor.
Bećirović dodaje kako problem nastaje kada se legitimna politička rasprava zamijeni potporom politikama koje dovode u pitanje temeljna načela Dejtonskog sporazuma – suverenitet, teritorijalni integritet i političku neovisnost BiH.
“Politike Milorada Dodika, dijela radikalnih etnonacionalnih struktura u Bosni i Hercegovini, uključujući HDZ BiH i Dragana Čovića, koje imaju političku podršku srodnih struktura iz Hrvatske, ali i određene veze s ruskim interesima, godinama se nastoje predstavljati kao borba za ‘unutrašnju autonomiju’. Međutim, njihovi stvarni politički ciljevi često prelaze granice ustavnog poretka i vode ka blokadi institucija, destabilizaciji države i, u konačnici, secesiji”, zaključio je Bećirović.
Austrijski desničari i međunarodni pritisci na ustavni poredak
U istom mjesecu kada se izaslanstvo Skupštine RS-a sastalo s predstavnikom Nacionalnog skupa, u Bruxellesu je održan i susret neimenovanog predstavnika Veleposlanstva BiH s europarlamentarcem Haraldom Vilimskyjem.
Vilimsky je austrijski desničarski političar, član Slobodarske stranke Austrije (FPÖ) i potpredsjednik grupacije “Patrioti za Europu”. U javnosti je poznat po euroskeptičnim stavovima i pozivima na ukidanje sankcija Rusiji.
Također je podržavao kontakt Viktora Orbana s Moskvom te se protivio dodjeli statusa kandidata za članstvo u EU Bosni i Hercegovini 2022. godine, tvrdeći da bi BiH predstavljala financijski teret za Uniju.
U više je navrata isticao da FPÖ održava dobre odnose s Republikom Srpskom te je hvalio Dodikovo vodstvo. Vilimsky se protivi narativu o secesionizmu u RS-u, tvrdeći da EU vodi kampanju protiv vodstva bosanskih Srba. Ni on nije odgovorio na upite Detektora o održanom sastanku.
“Ovo nije samo prolazna faza, iako će intenzitet ovih utjecaja u velikoj mjeri ovisiti o razvoju političkih prilika u Washingtonu i europskim prijestolnicama. Međunarodni odnosi danas se nalaze u razdoblju dubokih geopolitičkih promjena, u kojem male države i regije, poput Zapadnog Balkana, sve češće postaju prostor nadmetanja različitih geopolitičkih interesa i suprotstavljenih političkih koncepata”, izjavio je Bećirović.
Upozorio je kako najveća opasnost nastaje kada se politike koje podrivaju ustavni poredak i stabilnost počnu prikazivati kao legitimna ili poželjna alternativa.
“Iskustvo Zapadnog Balkana pokazuje da popuštanje takvim politikama gotovo nikada ne donosi trajna rješenja, već proizvodi nove političke i sigurnosne krize te doprinosi eskalaciji situacije. Svako toleriranje ili relativiziranje takvih politika moglo bi se dugoročno vratiti zapadnim demokracijama kao bumerang, potkopavajući upravo ona načela koja nastoje zaštititi i promovirati širom svijeta”, kazao je Bećirović.
EPP kao most prema američkim konzervativcima
Njemački Der Spiegel, švedski Aftonbladet i organizacija “Bloom” objavili su istraživačko izvješće o utjecaju američkih konzervativnih krugova na europsku desnicu. U izvješću se navodi kako je pomicanje dijela europske politike rezultat plana administracije Donalda Trumpa usmjerenog na obnovu tradicionalnog i kršćanskog poretka.
Taj je pokret približio nekoliko europskih političara s desnog spektra, a veze su učvršćene i službenim putovanjima u SAD te sastancima s predstavnicima Republikanske stranke i Heritage zaklade.
U izvješću se posebno spominje sastanak na kojem su sudjelovali Manfred Weber, predsjednik Europske pučke stranke (EPP), Jörgen Warborn, zastupnik u švedskom parlamentu, te predstavnici Heritage zaklade.
Istraživač organizacije “Bloom” Alessandro Mazotti pojasnio je za Detektor kako Heritage djeluje kao svojevrsni posrednik u tom procesu te da je Max Primorac bio jedna od ključnih osoba na sastancima posvećenim energetskom sektoru i naftnom lobiju.
Mazotti napominje kako Heritage zaklada partnere ne traži isključivo na krajnjoj desnici, već i unutar umjerene desnice okupljene oko EPP-a, koja je najbrojnija grupacija u Europskom parlamentu.
“Heritage zaklada djeluje kao svojevrsni posrednik u ovom pomicanju EPP-a prema radikalnije desnoj poziciji”, izjavio je Mazotti.
Prema njegovim riječima, važnu ulogu u uspostavljanju tih kontakata imala je hrvatska europarlamentarka Željana Zovko, koja je otvorila vrata za suradnju između EPP-a i Heritage zaklade.
“U posljednje tri-četiri godine ona je jedna od glavnih zastupnica u Europskom parlamentu ispred Europske pučke stranke te primarna kontakt-osoba između EPP-a i Heritagea. Ona je bila osoba koja je započela ovu suradnju i dijalog još od 2022. godine”, izjavio je Mazotti.
Zovko se u više navrata javno susretala s predstavnicima Heritagea, uključujući i Primorca. Te veze danas utječu na razgovore između Bruxellesa i Washingtona u područjima obrane, energetike i pitanja Zapadnog Balkana.
Komentirajući ove navode za Detektor, Željana Zovko je istaknula kako su kritike usmjerene prema njoj povezane s njezinom ulogom glavne pregovaračice ispred EPP-a u trgovinskim i obrambenim razgovorima sa SAD-om.
“Ja sam pregovarač ispred EPP-a, zato sam i u području obrane i trgovine i zato su tu svi napadi. Ja jesam kontakt-osoba za Kongres i sve zaklade. Ja jesam ključna osoba u EPP-u za odnose sa svima u američkom Kongresu i razgovaram sa svim zakladama. Kao potpredsjednica Kluba zastupnika EPP-a zadužena za EPP diplomaciju, moja dužnost uključuje održavanje kontakata sa svim relevantnim sugovornicima. Ja otvaram vrata i to je moja priroda – mora se komunicirati sa svima, ne samo s Heritageom i America Firstom nego i s lijevim zakladama”, zaključila je Zovko.
Istina.media
