Dok djeca odrastaju uz ljubav, zajedništvo i podršku, roditelji svakodnevno računaju troškove hrane, odjeće, školovanja i života. Višečlane obitelji nisu samo pitanje broja djece, one su ogledalo društvene podrške, ekonomskih prilika i budućnosti jednog društva.
U vremenu kad Bosna i Hercegovina bilježi pad nataliteta, intenzivno iseljavanje mladih i rast životnih troškova, pitanje života višečlanih obitelji postaje mnogo više od privatne obiteljske teme. Ono postaje pitanje demografske budućnosti, ekonomskog opstanka i odnosa društva prema roditeljima koji podižu nove generacije.
Priča obitelji Ene i Radovana Pudar iz Nevesinja pokazuje dvije strane iste stvarnosti – bogatstvo obiteljske ljubavi i svakodnevnu borbu da se obezbijedi stabilan život. Ova obitelj broji šest članova i kako kažu, za njih djeca nisu teret već životno bogatstvo ali istovremeno ne skrivaju da savremeni život donosi brojne izazove.
DAN POČINJE U ŠEST, ZAVRŠAVA KAD ZASPU DJECA
Ena je majka koja svakodnevicu višečlane obitelji opisuje kroz organizaciju, odricanje i stalnu brigu.
„Moj dan počinje oko šest sati ujutro. Prvo spremam doručak i djecu, zatim slijede kućni poslovi, kuhanje, briga o najmlađem djetetu i sve ostale obaveze koje nosi jedna višečlana porodica“, kaže Ena.
Enin dan uglavnom završava kasno navečer, kada djeca zaspu i kada pripremi sve za naredni dan jer život sa djecom različitog uzrasta zahtjeva dobru organizaciju.
“Sve se svodi na dobru organizaciju. Trudim se unaprijed isplanirati dan, a suprug i ja dijelimo obaveze koliko god možemo. Nekad bude naporno, ali uz dobru volju i međusobnu podršku sve se može stići.“
Za nju obavljanje svakodnevnih poslova nije jedini izazov, već i pronalaženje vremena i pažnje za svako dijete.
„Najveći izazov je uskladiti potrebe djece različitog uzrasta, voditi računa da svakome posvetim dovoljno pažnje i istovremeno završiti sve kućne obaveze.“
SVAKA MARKA IMA SVOJU NAMJENU
Rast životnih troškova jedna je od tema koja se najčešće ponavlja među roditeljima. Ena ističe da se povećanje cijena osjeti u svim segmentima života.
„Hrana, odjeća, obuća, pelene, školske potrepštine i sve ostalo što je potrebno za porodicu postali su znatno skuplji i svaki mjesec zahtijeva dobro planiranje kućnog budžeta.“
Poseban izazov predstavlja početak školske godine.
„Pripreme počinju dosta ranije. Kupujemo školski pribor, odjeću i obuću, a trudimo se da troškove rasporedimo kako nam početak školske godine ne bi predstavljao prevelik finansijski teret.“
Kao najveću pomoć obiteljima s više djece vidi podršku sustava.
„Najviše bi nam značila veća finansijska podrška porodicama sa troje i više djece, subvencije za vrtić i pomoć pri kupovini školskog pribora.“
OTAC IZMEĐU DVA POSLA I VREMENA ZA OBITELJ
Enin suprug Radovan život višečlane obitelji opisuje kao veliku odgovornost, ali i najveći životni blagoslov.
Kako bi obezbijedio stabilnost obitelji, radi dva posla.
„Vozač sam velikih kamiona, a u slobodno vrijeme privatno radim kao automehaničar i lakirer kamiona i automobila. Dani su mi dugi i često naporni, ali svaki slobodan trenutak nastojim provesti sa suprugom i djecom.“
Upravo nedostatak vremena jedan je od najvećih izazova.
„Volio bih provoditi više vremena sa djecom, ali zbog visokih troškova života primoran sam raditi dva posla.“
Kaže da se danas obiteljski budžet mora pažljivo planirati.
„Hrana, odjeća, obuća, školski pribor, režije – sve je znatno skuplje nego prije nekoliko godina. Finansije planiramo veoma pažljivo i svaka marka ima svoju namjenu.“
DJECA KAO NAJVEĆE BOGATSTVO
Usprkos izazovima Ena i Radovan ističu da njihova djeca život u velikoj obitelji doživljavaju kao nešto prirodno i pozitivno.
„Imaju jedni druge, zajedno odrastaju, igraju se, uče dijeliti i pomagati. Među njima postoji posebna povezanost“, kaže Ena.
Radovan dodaje da dječje nesuglasice postoje kao i u svakoj porodici, ali da ih brzo zamijeni zajedništvo.
„Djeca vole što imaju jedno drugo, zajedno se igraju, uče dijeliti i pomagati. To je nešto što će nositi kroz cijeli život.“
Za njih je najveća vrijednost velike obitelji upravo osjećaj pripadnosti.
„Najveća prednost je ljubav, zajedništvo i podrška. Djeca odrastaju okružena porodicom i uče koliko je važno biti tu jedni za druge“, kaže Ena.
PODRŠKA OBITELJIMA JE PITANJE DEMOGRAFSKE BUDUĆNOSTI
Ekonomistica Umihana Merdan upozorava da odgoj više djece predstavlja ozbiljan financijski izazov za većinu obitelji.
„Kada se uračunaju hrana, odjeća, obuća, školovanje, vrtić, prijevoz, zdravstveni troškovi i vannastavne aktivnosti, mjesečni izdaci mogu dostići nekoliko hiljada konvertibilnih maraka“, navodi Merdan.
Prema njezinim riječima problem nije samo visina troškova, već činjenica da rast plaća ne prati rast cijena.
„Prosječna plata često ne odražava stvarnu kupovnu moć građana, a porodice sa više djece su među najugroženijima.“
Merdan smatra da trenutne pronatalitetne mjere nisu dovoljne jer su često kratkoročne.
„Potrebna je dugoročna politika koja će porodicama pružiti sigurnost od rođenja djeteta do završetka školovanja.“
Kao ključne mjere navodi veće dječje dodatke, poreske olakšice, subvencionirane vrtiće, besplatne udžbenike, pomoć pri kupovini školskog pribora i rješavanje stambenog pitanja mladih obitelji.
„Ulaganje u porodicu nije trošak – to je ulaganje u budućnost države“, zaključuje.
ŠKOLA: ‘Višečlane obitelji nisu problem, nego društvena vrijednost’
Direktor Osnovne škole “Zalik” Džemal Juklo kaže da škola nema precizan statistički podatak o broju učenika koji dolaze iz obitelji s troje ili više djece, ali procjenjuje da takve porodice čine oko 15 do 20 posto roditelja.
Ističe da u radu škole nije primijećeno da broj djece u obitelji predstavlja problem za učenike.
„Nikada nismo došli do zaključka da je problem višečlana porodica. Nigdje nije bio problem više djece u porodici kao uzrok loše socijalizacije učenika ili egzistencijalnih problema.“
Prema njegovim riječima, škola prepoznaje potrebe obitelji koje imaju određene teškoće i pokušava pomoći kroz suradnju sa roditeljima, stručnim službama i donatorima.
„Imamo porodice kojima moramo pomoći, ali to nije povezano sa činjenicom da imaju više djece.“
Juklo posebno naglašava da djeca iz višečlanih obitelji često razvijaju snažnije socijalne vještine.
„Djeca koja potiču iz višečlanih porodica imaju izraženiju socijalnu interakciju. Naučena su dijeliti i pomagati.“
INSTITUCIJE: ‘Postoje mjere, ali nema jedinstvene evidencije’
Grad Mostar nema zvaničnu statistiku o ukupnom broju višečlanih obitelji, ali podaci o novčanim naknadama za novorođenčad pokazuju strukturu obitelji.
Prema informacijama Elvedina Gadare iz Službe za socijalne i stambene poslove, zdravstvo, raseljene osobe i izbjeglice Grada Mostara, tijekom 2025. godine dodijeljene su 734 naknade porodiljama.
Od tog broja se 322 naknade odnose na prvo dijete, 241 na drugo dijete, 124 na treće dijete, 30 na četvrto, osam na peto, dvije na šesto, sedam naknada na sedmo i svako naredno dijete.
Gadara navodi da Grad Mostar provodi mjere podrške obiteljima kroz naknade za novorođenčad, subvencije privatnih vrtića, jednokratne pomoći i suradnju sa Centrom za socijalni rad. Za socijalno ugrožene porodice godišnje se izdvaja 200.000 KM za jednokratne i vanredne novčane pomoći.
Ipak, ostaje pitanje jesu li postojeće mjere dovoljne da promijene demografske trendove?
OBITELJ KAO DRUŠTVENI PRIORITET
Ena i Radovan ne kriju da su, kao i mnoge druge obitelji, razmišljali o odlasku iz Bosne i Hercegovine.
„Kada vidite koliko je teško živjeti od poštenog rada, takve misli dođu same. Ipak, odlučili smo ostati zbog porodice, roditelja, prijatelja i zato što želimo da djeca odrastaju u svom gradu i svojoj zemlji“, kaže Radovan.
Njihova poruka mladim bračnim parovima nije samo emotivna, nego i realna.
„Nije uvijek lako i ima mnogo odricanja, ali ljubav koju djeca donose vrijedi svakog truda”, poručuje Ena.
M. Zukanović/Istina.media
