Pučka kuhinja Mostar svakodnevno pripremi između 150 i 200 obroka, dok Javna kuhinja Crvenog križa Grada Mostara u ovom trenutku osigurava po jedan dnevni obrok za 232 korisnika. Iza navedenih statistika stoje sudbine sugrađana u različitim životnim okolnostima – umirovljenika, starijih osoba, obitelji u stanju socijalne potrebe, roditelja s djecom, ali i pojedinaca koji su zbog gubitka zaposlenja ili nepredviđenih nevolja prisiljeni svakodnevno tražiti način kako doći do temeljne prehrane. Obje ustanove najveći dio svojih operativnih sredstava osiguravaju iz javnog proračuna, dok se preostali dio namiruje putem donacija, prijava na projekte i javnih poziva.
Stvarno stanje na terenu nadmašuje službene popisne liste
Prema riječima Antonija Zelenike, ravnatelja Pučke kuhinje Mostar, broj građana koji uistinu konzumiraju njihovu pomoć znatno je veći u odnosu na formalne evidencije.
„Pučka kuhinja trenutno na dnevnoj bazi dijeli između 150 i 200 obroka. Broj korisnika koje nam šalje Centar za socijalni rad Grada Mostara kreće se od 70 do 130 osoba, ovisno o kvartalu godine. Realno, kroz cijelu godinu hranimo skoro duplo više ljudi jer nikoga ne vraćamo tko kaže da je gladan“, kazao je Zelenika.
Ravnatelj napominje kako se dodatni opterećujući pritisak osjeća zbog samoga smještaja objekta u središtu grada, gdje svakodnevno pristižu i osobe koje nisu službeno evidentirane.
Usporedno s Pučkom kuhinjom, u gradu djeluje i Javna kuhinja Crvenog križa Mostar.
„Trenutno kuhinja broji 232 korisnika i njima se priprema jedan obrok dnevno. Pored kuhanog obroka, za vikend se dijele suhi obroci, s tim da se vodi računa da se jela koja se distribuiraju ne ponavljaju. Jednom tjedno dijele se voće i mlijeko“, potvrdio je tajnik Crvenog križa Alen Kajtaz.
Dinamika promjene broja korisnika i profil ugroženih skupina
Fluktuacija prijavljenih osoba prisutna je tijekom cijele godine, no potreba na terenu ne jenjava. Iz Pučke kuhinje objašnjavaju kako administativna ažuriranja ne znače nužno i stvarno smanjenje potražnje za hranom.
„Broj non-stop oscilira u papirima, ali na terenu nema manje ljudi. Ljudi koji budu iz raznoraznih razloga ‘skinuti’ većinom nastavljaju dolaziti. Postoje izuzeci koji nađu posao i sami se jave da im više nije potrebna pomoć“, rekao je Zelenika, ističući kako svakodnevno po obrok dolaze i ljudi izvan stalnog popisa kako bi preživjeli.
U Javnoj kuhinji Crvenog križa trenutačno se bilježi stagnacija broja korisnika, što Kajtaz pripisuje ljetnom razdoblju i sezonskim poslovima. Međutim, tijekom zimskih mjeseci broj korisnika u pravilu poraste za oko deset posto.
Korisničku strukturu čine socijalno ugrožene obitelji bez ikakvih primanja, osobe treće životne dobi, obitelji s malodobnom djecom te umirovljenici. U Pučkoj se kuhinji, prema Zelenikinim riječima, trenutačno hrani i desetak maloljetnika, a u posljednje vrijeme uočava se i porast pripadnika boračke populacije.
Modeli financiranja
Grad Mostar glavno je financijsko uporište obiju kuhinja, a ujedno je i osnivač Pučke kuhinje. Sredstva iz gradskog proračuna u Pučkoj kuhinji pokrivaju plaće zaposlenika, režijske i materijalne troškove te dio nabave namirnica.
„Sve ostalo je snalaženje, praćenje javnih poziva, donacije dobrih ljudi i ustanova“, zaključio je Zelenika.
Značajan doprinos radu predstavlja i javni poziv Hercegovačko-neretvanske županije, koji se realizira posredstvom Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi, usmjeren upravo potpori rada pučkih i javnih kuhinja. Iako ta sredstva čine oko deset posto proračuna Pučke kuhinje, ona čine stabilan izvor na koji se može računati uz ispunjavanje propisanih kriterija.
Kada je riječ o Javnoj kuhinji Crvenog križa Mostar, Grad Mostar pokriva približno 75 posto ukupnih financijskih potreba, dok se preostala četvrtina osigurava donatorskim sredstvima, projektima i drugim aktivnostima organizacije.
Alen Kajtaz naglašava kako su postojeća sredstva dostatna za samu hranu, no izazov ostaju prateći hladni pogon i infrastruktura.
„Neophodno je osigurati sredstva za ostale troškove, odnosno režije, transportne troškove, sredstva za održavanje objekta, nabavku opreme, te dostavno vozilo“, kazao je Kajtaz.
Donacije, obnova objekata i međunarodna podrška
Dio prijeko potrebnih namirnica Pučka kuhinja Mostar pribavlja iz donatorskih izvora. Među istaknutim podupirateljima nalaze se Caritas te talijanske humanitarne organizacije koje djeluju u Bosni i Hercegovini još od ratnoga razdoblja, a najčešće doniraju brašno, ulje, rižu i tjesteninu.
Dodatni problem predstavlja stanje zgrade i opreme u kojoj Pučka kuhinja posluje. Uz potporu Vlade Republike Hrvatske, u tijeku su radovi na unutarnjem uređenju i nabavi modernije opreme. Tijekom ove godine osigurana su i određena sredstva putem javnih poziva na entitetskoj razini, a u planu je obnova fasade, zamjena otvora te dodatna opremanja.
Širenje usluga: Od puka podjele do cjelovite skrbi
Obje ustanove nastoje iskoračiti iz okvira puke podjele hrane i ponuditi obuhvatnije oblike potpore.
Pučka kuhinja već je primijenila praksu dostave namirnica teže pokretnim osobama koje imaju uvjete za samostalno kuhanje, kojima se svakih deset dana dostavljaju paketi. Istodobno se ulažu napori u nabavu opreme koja bi omogućila svakodnevnu (ili barem dvodnevnu) dostavu toplih obroka na kućne adrese.
Zelenika također ističe želju za uređenjem prostora za dnevni boravak korisnika, gdje bi se mogli skloniti od ekstremnih vrućina ili hladnoće, ali i dobiti stručnu podršku. U suradnji s Centrom za socijalni rad, plan je omogućiti višesatni dnevni boravak psihologa, psihijatra ili socijalnog radnika.
„Njima pored hrane fali razgovora“, potvrdio je Zelenika.
Paralelno s time, Javna kuhinja Crvenog križa Mostar priprema niz projekata usmjerenih na modernizaciju i jačanje vlastitih kapaciteta:
“Kuhinja 2.0” – usmjerena na tehničko moderniziranje i povećanje kapaciteta.
“Hitni obrok 500” – sustav pripreme obroka u izvanrednim i kriznim situacijama.
“Solarna kuhinja” – projekt za povećanje energetske neovisnosti i održivosti.
“Obrok na vrata” – osiguravanje sustavne dostave obroka najranjivijim kategorijama.
Uz navedeno, planirani su i programi profesionalizacije volonterskoga rada te edukacija osoblja kroz inicijativu „Škola humanitarne gastronomije“.
Socijalna banka hrane kao dugoročni cilj
Među najambicioznijim planovima ističe se uspostava socijalne banke hrane i socijalnog marketa. Inicijativa je pokrenuta na prijedlog mostarskoga gradonačelnika Marija Kordića, nakon čega su održani radni sastanci i konferencija na kojoj su sudjelovali predstavnici centara za socijalnu skrb iz Hercegovine, distributeri, dobavljači hrane te predstavnici humanitarnih udruga.
„Odaziv je bio vrlo dobar što se tiče sustava, ideja je prihvaćena i dobili smo podršku Agencije za sigurnost hrane BiH“, kazao je Zelenika.
Međutim, za punu realizaciju ove ideje nužno je aktivno uključivanje velikih trgovačkih lanaca, proizvođača i distributera. Zelenika podsjeća kako u BiH postoji pravni okvir za doniranje hrane bez plaćanja PDV-a, no taj sustav u praksi još uvijek nije zaživio u punom kapacitetu.
Dok se čekaju sustavna i dugoročna rješenja, javne kuhinje ostaju primarno utočište u kojem se svakodnevno rješava najosnovnija ljudska potreba – pravo na obrok onima koji si ga sami ne mogu osigurati.
Istina.media
