Sead Šašivarević, fotograf porijeklom iz Banje Luke, koji posljednjih godina živi u Blagaju, napustio je uspješnu karijeru u bankarstvu kako bi započeo drugačiji život u Hercegovini i pokrenuo koncept Obećana zemlja, zasnovan na principima permakulture, održivog života i suživota s prirodom.
Javnost u Bosni i Hercegovini alarmirao je 3. jula kada je na društvenim mrežama objavio snimak postavljanja cijevi za odvodnju voda s buduće autoceste u rijeku Bunicu. Snimak je izazvao brojne reakcije javnosti, te otvorio pitanja o zaštiti jednog od najvažnijih kraških izvorišta u Bosni i Hercegovini.
Nakon toga pokrenuo je Građansku inicijativu za Bunicu, koja od nadležnih institucija zahtijeva potpunu transparentnost projekta, objavu projektne dokumentacije i nezavisnu stručnu provjeru mogućih uticaja na rijeku i podzemne vode. U okviru inicijative pokrenuta je i Građanska deklaracija o rijeci Bunici, koju je za kratko vrijeme potpisalo više od 1.700 građana koji zahtjevaju da zaštita pitke vode bude prioritet svih budućih odluka.
Reakcija na terenu i širenje priče
Građani iz lokalne zajednice obavijestili su Seada da su uz korito Bunice postavljene cijevi velikog promjera, nakon čega je otišao na lokaciju kako bi lično provjerio informacije i uvjerio se u ono što se događa. Kada je vidio da su cijevi zaista postavljene uz samu rijeku, snimili su video i objavili ga na društvenim mrežama.
Reakcija javnosti bila je gotovo trenutna, video je pregledan više od 200.000 puta, a u vrlo kratkom roku stigle su stotine poruka zabrinutih građana. Istovremeno su podnesene prijave nadležnim županijskim i federalnim inspekcijama, obaviješteno je Federalno ministarstvo okoliša i turizma te su informacije dostavljene relevantnim medijima u Bosni i Hercegovini.
“Bunica je rijeka od izuzetnog značaja za cijelu Hercegovinu, a svaka intervencija u njenom koritu ili neposrednoj blizini mora biti potpuno transparentna i stručno obrazložena”, izjavio je Šašivarević.
Odgovor institucija i potraga za dokumentacijom
Mediji su reagirali vrlo brzo, a priča je dospjela i na Federalnu televiziju. Od institucija su stigli različiti odgovori: Federalno ministarstvo okoliša i turizma zatražilo je očitovanje investitora i pokrenulo postupak, dok je Federalna vodna inspekcija uputila na županijsku inspekciju. Ipak, ključna pitanja ostala su bez odgovora.
JP Autoceste Federacije BiH saopćile su da je zaštita rijeke sastavni dio projekta, da su izrađene potrebne studije i vodni akti te da se ispuštaju isključivo prirodne oborinske vode. S druge strane, iz odgovora Ministarstva proizlazi da je cjevovod razvijen naknadno, nakon pritužbi mještana zbog nekontroliranog slijevanja oborinskih voda s ogoljenog terena nastalog tokom izvođenja radova.
Okolišna dozvola za glavni projekat izdata je 2019. godine s rokom važenja od pet godina (istekla u maju 2024.), dok su problemi nastali u oktobru 2025., rješenje je usuglašeno početkom 2026., a cijevi su postavljene krajem juna 2026. godine.
“Naš zahtjev nije da se vjeruje ni nama ni investitoru. Naš zahtjev je da se objavi dokumentacija koja će omogućiti da se činjenice provjere. Kada je riječ o pitkoj vodi, povjerenje se ne gradi saopštenjima, nego transparentnošću”, kazao je Šašivarević.
Ključni zahtjevi Građanske inicijative
Građanska deklaracija o rijeci Bunici okupila je više od 1.700 građana i temelji se na principima zaštite pitke vode, primjene načela predostrožnosti, potpune transparentnosti, stručnosti, učešća javnosti, kontinuiranog monitoringa i jasne odgovornosti.
Postavljena su konkretna pitanja o namjeni cjevovoda, funkcioniranju tokom obilnih padavina, upojnim bunarima, hidrogeološkim ispitivanjima i utjecaju na lokalne bušotine.
“Ne tražimo privilegije. Tražimo standarde koji bi trebali važiti svuda gdje je u pitanju pitka voda”, poručio je Sead.
Voda kao strateški resurs
Iako je odrastao uz Vrbas, a posljednjih godina živi uz Bunicu u Blagaju, Šašivarević naglašava da se postavlja pitanje šta dugujemo rijekama koje su oblikovale naše živote. Upozorava na ozbiljne izazove poput projekta Gornji horizonti i pritisaka infrastrukturnih zahvata na kraško područje, ističući da pitka voda postaja najvažnije pitanje našeg vremena.
“Ne mislim da razvoj treba zaustaviti. Naprotiv. Ali vjerujem da svaki veliki projekat mora zadovoljiti najviše stručne i ekološke standarde, a ne minimalne zakonske i tehničke uslove”, izjavio je Šašivarević.
Kroz koncept Obećane zemlje i festival Sedam rijeka nastoji povezati ljude s prirodom i potaknuti ih da postanu čuvari okoliša. Najvećom prijetnjom ne smatra samo pojedinačne projekte, već i “naučenu bespomoćnost” i način donošenja odluka.
Vjera u pobjedu i snagu zajedništva
Šašivarević vjeruje da građani mogu izboriti pobjedu jer masovna podrška pokazuje da zaštita prirode postaje tema cijelog društva.
“Za mene pobjeda nikada nije bila zaustaviti jedan projekat. Pobjeda je izgraditi društvo u kojem se razvoj i zaštita prirode više ne posmatraju kao suprotnosti, nego kao dvije strane iste odgovornosti. I zato vjerujem da Bunica nije samo borba za jednu rijeku. Ona je prilika da pokažemo kakav odnos želimo imati prema vodi, prema prirodi i prema generacijama koje dolaze poslije nas”, zaključio je Šašivarević.
Cijeli intervju sa Seadom Šašivarevićem možete pročitati na Žurnalu.
