Objavljeno izvješće demokratske manjine u Odboru za vanjske poslove Zastupničkog doma Kongresa SAD-a stavlja pod povećalo politiku administracije Donalda Trumpa prema Bosni i Hercegovini. Autori dokumenta izravno povezuju ukidanje sankcija Miloradu Dodiku s privatnim poslovnim interesima pojedinaca iz bliskog okruženja američkog predsjednika.
Dokument pod nazivom „Usluga za protuuslugu na Balkanu — Kako politika Trumpove administracije prema Bosni bogati predsjednikove osobne saveznike i ostavlja američki narod praznih ruku” izdan je 15. rujna 2026. godine. Vodeći demokratski zastupnik u Pododboru za Europu William (Bill) Keating potpisao je izvješće neposredno uoči saslušanja zamjenika pomoćnika državnog tajnika SAD-a za Europu i Euroaziju Daniela Lawtona o temi Zapadnog Balkana.
S obzirom na to da je riječ o istraživačko-političkom dokumentu kongresnih demokrata, navodi o korupciji, sukobu interesa i privatnim motivima predstavljaju zaključke samih autora izvješća, a ne pravomoćno utvrđene činjenice.
Dvije ključne odluke pod lupom: Sankcije i plinski business
Autori u dokumentu analiziraju dva poteza Trumpove administracije za koje tvrde da predstavljaju radikalan zaokret od višedesetljetnog pravca američke politike prema BiH. Prva je odluka kojom su sa sankcijske liste uklonjeni Milorad Dodik, članovi njegove obitelji te s njima povezane tvrtke i pojedinci. Druga se odnosi na izravnu potporu da se projekt Južne plinske interkonekcije povjeri tvrtki AAFS Infrastructure and Energy, povezanoj s Trumpovim političkim saveznicima, piše Oslobođenje.
U izvješću se ističe kako su te odluke smanjile pritisak na Dodika, narušile autoritet OHR-a, dodatno zapetljale pitanje državne imovine te otvorile prostor pojedincima bliskim vlasti za ostvarivanje dobiti veće od milijardu dolara.
Sjedinjene Američke Države uvele su prve sankcije Dodiku 2017. godine zbog podrivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, dok ih je Bidenova administracija naknadno proširila na njegovu obitelj i suradnike. Međutim, Trumpova administracija je 17. listopada 2025. najprije poštedjela četvoricu Dodikovih suradnika, a 29. listopada potpuno skinula sankcije s Dodika, njegove djece Igora i Gorice te ostalih povezanih subjekata.
State Department je opravdavao taj potez objašnjenjem da je Narodna skupština RS-a povukla veći dio spornih zakonskih akata te da imenovanje vršitelja dužnosti predsjednika RS-a potvrđuje pravno jedinstvo BiH. S druge strane, autori izvješća naglašavaju kako se očekivanje da će Dodik obustaviti secesionizam nije ostvarilo, navodeći kao dokaze njegovo ponovno zagovaranje neovisnosti RS-a, osporavanje legitimiteta visokog predstavnika, uvredljive istupe prema Bošnjacima, zahtjeve za zatvaranje OHR-a te kontinuirane kontakte s Moskvom.
Milijunski iznosi za lobističke usluge u Washingtonu
Prema podacima iz dokumenta, vlasti Republike Srpske od siječnja 2025. godine angažirale su 11 lobističkih ureda u Washingtonu, utrošivši najmanje 8,9 milijuna dolara.
Bivši Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost Michael Flynn primao je 100.000 dolara mjesečno za savjetovanje i lobiranje u korist Vlade RS-a, vidljivo je iz prijava američkom Ministarstvu pravosuđa. Tvrtka RRB Strategies, u vlasništvu bivšeg guvernera Illinoisa Roda Blagojevicha, naplatila je više od 700.000 dolara, a svrha njegova angažmana bila je ukidanje sankcija Dodiku, smjena Christiana Schmidta te stvaranje potpore za otcjepljenje RS-a. Bivši gradonačelnik New Yorka Rudy Giuliani i aktivistica Laura Loomer također se spominju među osobama koje su djelovale u korist Dodikovih interesa.
Autori izvješća zaključuju kako postoji izravna povezanost između lobističke kampanje i ukidanja sankcija, te podsjećaju da se pred pravosuđem u BiH već osporava zakonitost trošenja javnih sredstava RS-a za inozemno lobiranje.
Osnivanje tvrtke četiri dana nakon sastanka i pritisci oko imovine
Drugi dio izvješća bavi se projektom Južne plinske interkonekcije, namijenjenom povezivanju BiH s hrvatskom plinskom mrežom i LNG terminalom na Krku radi smanjenja ovisnosti o ruskom plinu. Autori ne osporavaju stratešku važnost plinovoda, već postupak izbora tvrtke AAFS Infrastructure and Energy za investitora.
Predstavnici BiH i SAD-a razgovarali su 9. studenoga 2025. o diverzifikaciji energenata, da bi Veleposlanstvo SAD-a 20. studenoga s vlastima u Federaciji BiH razmatralo opciju da američka tvrtka preuzme gradnju i upravljanje plinovodom. Samo četiri dana kasnije, Joseph Flynn (brat Michaela Flynna) i Jesse Binnall (bivši član Trumpova pravnog tima) osnovali su tvrtku AAFS. Do travnja 2026. ta je tvrtka izravno navedena u prijedlogu zakona u Županiji/FBiH kao ulagač, bez ikakva javnog natječaja.
Iako tvrtka AAFS nema dokazanih referenci u energetskom sektoru i velikim infrastrukturnim projektima na Zapadnom Balkanu, američke diplomate navodno su je snažno zagovarale u razgovorima s vlastima u BiH i Hrvatskoj. Samo izravna vrijednost plinovoda iznosi oko 350 milijuna dolara, dok bi uz tri prateće elektrane ukupni posao mogao dosegnuti 1,3 milijarde dolara. Autori upozoravaju da izravno imenovanje pogoduje netransparentnosti, krši pravila jedinstvenog tržišta EU i ugrožava pristup europskim fondovima.
Izvješće ujedno dovodi u vezu Južnu interkonekciju s neriješenim pitanjem vlasništva nad zemljištem trasom plinovoda. Postoji bojazan da bi Trumpova administracija mogla iskoristiti ekonomski pritisak kroz projekt kako bi se državna imovina žurno prenijela na entitete, što bi oslabilo središnje institucije BiH, a ojačalo poziciju RS-a.
U zaključku se od Trumpove administracije traži ponovno uvođenje sankcija Dodiku i prekid potpore tvrtki AAFS, dok se Kongres poziva na istragu financiranja te tvrtke. Europskoj uniji preporučuje se uvođenje vlastitog režima sankcija protiv destabilizirajućih aktera u BiH.
Istina.media
